Objavljeno 21. srpnja, 2017.
Vezani članci
GRANOLIO: NOVA ŽRTVA AGROKORA ILI...
Kriza u Agrokoru neće ugroziti hrvatsku ekonomiju u 2017. godini, a rast BDP-a bit će 2,8 posto, prognoza je Hrvatske udruge banaka koja je u petak predstavila svoja očekivanja za hrvatsko gospodarstvo u ovoj godini.
Zdenko Adrović, direktor HUB-a, i glavni ekonomist Addiko banke Hrvoje Stojić uvjereni su da za gospodarstvo nema velikog rizika od Agrokora jer su na gospodarstvo pozitivno utjecale investicije, izvoz i turizam.
- Pritom je vrlo važan robni izvoz koji raste na krilima snažne potražnje u eurozoni. Ispod radara je prošao i oporavak konkurentnosti u Hrvatskoj jer nam sada produktivnost raste u odnosu na masu plaća. Sveukupni efekt jačanja konkurentnosti je u razini 20-postotne devalvacije. Privatni sektor se pritom prilagođava novim uvjetima, dok javni i dalje zaostaje. Dodatan poticaj privatnom sektoru dala je i porezna reforma te druga olakšanja uvjeta poslovanja. Stope rasta ostat će na oko dva i pol do tri posto u 2018. godini, a posebno je dobro da nam se rast događa u uvjetima razduživanja, odnosno da rast ne generiraju krediti, već rast konkurentnosti, oporavak tržišta rada te niža cijena duga zbog smanjene percepcije rizika zemlje, rekao je Stojić.
No, unatoč tome pred Hrvatskom je dosta novih ekonomskih izazova.
Manjak radne snage već je vidljiv u građevini i turizmu što se, kaže Stojić, može riješiti liberalnijom imigracijskom politikom i fleksibilizacijom tržišta rada. Potrebno je, dodaje, osmisliti i nove instrumente za obuzdavanje rasta loših kredita.
Adrović je podsjetio da je pred nama razdoblje u kojemu moramo razmisliti hoćemo li krenuti u eurozonu. “Ako se na to odlučimo sada, potrebno je provesti strukturne reforme. Potrebna je reforma zdravstva, mirovinskog sustava, tržišta rada i niz drugih mjera, kako bismo olakšali poslovanje i podigli kreditni rejting zemlje”, naglasio je.
Govoreći o kamatnim stopama, procjenjuje kako Europska centralna banka u ovoj, a vjerojatno i do kraja iduće godine neće dizati referentnu kamatu - stopu po kojoj ta banka plasira novac u financijski sustav. Za dužnike to znači da im se vjerojatno neće mijenjati stopa Euribora (komponenta varijabilnih kamata), dok referentna kamata za kune - NRS može samo dodatno pasti. Zadovoljan je velikim brojem investicija, posebice u turizmu koje se u ovoj i idućoj godini očekuju na razini 800 milijuna eura, što će uroditi i većim kreditiranjem. Pozornost skreće i na fondove Europske unije gdje smo uzeli samo četvrtinu od predviđenih 11 milijardi eura koje nam stoje na raspolaganju.
I on smatra kako u Agrokoru neće uzdrmati hrvatski bankarski sektor. “Iznosi rezervacija mogli bi doduše porasti na pet milijardi kuna, dobit banaka ove godine bit će manja, no oporavak se očekuje već 2018. godine”, zaključuje Adrović koji, kao i Stojić, vjeruje u uspješno restrukturiranje Agrokora, koji bi pod novim vlasnicima mogao pridonijeti gospodarskom rastu. U HUB-u kažu da se “svi klade” da će postupak restrukturiranja Agrokora te u konačnici nagodbe i izlaska iz postupka izvanredne uprave biti “uredan i transparentan“ te da njegov utjecaj na rast BDP-a ne može biti viši od 0,5 posto, i to izraženije u 2018. godini. E.Soudil
OPORAVAK KREDITNE POTRAŽNJE PREDVODE INVESTICIJE U TURIZMU
Bankari uočavaju blagi oporavak potražnje za kreditima, posebice gotovinskim i potrošačkim kreditima građanima, što pokazuje da se i oni polako oporavljaju od krize. Posebno se to odnosi na kunske krediti za kojima je potražnja veća čak za 15 posto, ali i tzv. veće kredite, u iznosu višem od milijun eura, posebice za tvrtke iz turističkog sektora. Taj sektor, kazao je Adrović, i za iduću godinu najavljuje investicije od najmanje 800 milijuna eura, što je oko 10 posto ukupnih investicija u državi. Rast potražnje za kreditima mogao bi doći i od poduzeća koja sudjeluju u EU projektima, s obzirom na to da je Hrvatskoj i dalje na raspolaganju po dvije milijarde eura EU novca, a njihovo se korištenje intenzivira, podsjeća Adrović. Poticaj bi mogle biti i padajuće kamatne stope, pa je tako primjerice na kunske stambene kredite prosječna kamatna stopa, prema HUB-ovim podatcima, pala s 5,09 posto početkom godine na 4,23 posto krajem svibnja. Kod onih s valutnom klauzulom pad je i veći – s 5,63 na 3,76 posto.
800
milijuna eura očekivana je investicija u turizam u 2018. godini - to je 10 posto ukupnih investicija u državi
2,8 %
bit će rast BDP-a u ovoj godini, prognoza je Hrvatske udruge banaka
ŠTO MORAMO POPRAVITI?
Prema anketi o zaprekama rastu odnosno o razlozima relativnog zaostajanja Hrvatske za drugim državama članicama iz Nove Europe, ekonomisti ističu četiri područja na kojima treba ukloniti strukturna ograničenja želimo li nastaviti gospodarski rasti jednako ili brže od drugih zemalja:
1) reforme institucija (među kojima slabu vladavina prava, nepredvidive i česte izmjene i tumačenja propisa)
2) restrukturiranje i privatizacija državnih poduzeća
3) tržište rada i obrazovni sustav
4) integriranost hrvatskog gospodarstva u europske lance vrijednosti.