Objavljeno 18. srpnja, 2017.
Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa tijekom 2016. godine održalo je 40 javnih sjednica na kojima je doneseno 113 konačnih odluka o sukobu interesa dužnosnika, 87 odluka o nepokretanju postupka i 71 nova odluka o pokretanju postupka, stoji u izvješću o radu ovog povjerenstva za prošlu godinu, a koje je Vlada RH nedavno usvojila.
Zanimljivo je kako su prošle godine zaprimljena 2033 izvješća o imovinskom stanju dužnosnika, za razliku od 2015., kada je bilo 805 izvješća.
Sporna imovina
Povjerenstvo ovo gotovo trostruko povećanje tumači kao posljedicu provedbe parlamentarnih izbora u studenome 2015. i prijevremenih parlamentarnih izbora u rujnu 2016. Lani je u odlukama kojima je utvrđena povreda Zakona o sprječavanju sukoba interesa ukupno izrečeno 403.000 kuna sankcija obustave isplate dijela mjesečne netoplaće dužnosnika. Ujedno je riješen 181 predmet u povodu podnesenih zahtjeva za davanjem mišljenja Povjerenstva. Provjerom podataka upisanih u Registar dužnosnika utvrđeno je da 133 dužnosnika nisu u Zakonom propisanom roku ispunili obvezu podnošenja izvješća o imovinskom stanju. No, prema ovom izvješću čini se kako su se dužnosnici ipak naučili ispunjavati ovaj obrazac, jer u 2015. godini prilikom podnošenja 46 posto izvješća, obrazac nije bio potpuno ili ispravno ispunjen, dok je u 2016. godini taj broj upola manji, odnosno samo 21 posto izvješća nije podneseno u potpuno i ispravno ispunjenom obrascu.
Inače, u 2016. godini najveći broj postupaka pokrenut je zbog povreda obveze podnošenja izvješća o imovinskom stanju i o izvorima i načinu stjecanja imovine. Osim navedenog i dalje se razmjerno značajno veći broj postupaka pokreće zbog mogućih povreda zabrane članstva dužnosnika u upravnim tijelima i nadzornim odborima trgovačkih društava, upravnim vijećima ustanova, odnosno nadzornim odborima izvanproračunskih fondova. Također, tijekom 2016. godine doneseno je devet presuda prvostupanjskih upravnih sudova kojima se odbijaju tužbeni zahtjevi dužnosnika i potvrđuju donesene odluke Povjerenstva koje su time postale konačne i pravomoćne. U dva pokrenuta postupka prvostupanjski su sudovi donijeli odluke kojima se podnesena upravna tužba odbacuje te je jedan upravni spor obustavljen u povodu povlačenja tužbe od strane tužitelja. U četiri upravna spora prvostupanjski su sudovi tijekom 2016. godine donijeli presude kojima se, u povodu tužbe dužnosnika protiv odluke Povjerenstva, odluka Povjerenstva poništava ili djelomice poništava te se predmet vraća na ponovni postupak, a u svega jednom predmetu prvostupanjski je upravni sud donio presudu kojom poništava odluku Povjerenstva i sam meritorno rješava predmet. Ujedno, 2016. godine doneseno je i šest presuda Visokog upravnog suda kojima se odbijaju podnesene žalbe dužnosnika na odluke prvostupanjskih upravnih sudova te su time također potvrđene donesene odluke Povjerenstva, kao konačne i pravomoćne.
Inače, upravo 2016. bila je godina u kojoj je pokrenut postupak protiv Josipe Rimac, bivše kninske gradonačelnice i HDZ-ove zastupnice u Hrvatskom saboru, jer nije podnijela izvješće o imovinskom stanju. Povjerenstvo je odlučilo pokrenuti postupak i protiv bivše HDZ-ove zastupnice Martine Dalić i predsjednika Uprave Croatia banke Josipa Lozančića, jer u zakonskom roku nisu podnijeli izvješća o imovinskom stanju. Bivša SDP-ova sisačko-moslavačka županica Marina Lovrić Merzel, koju je Uskok optužio zbog višemilijunskih malverzacija, pod povećalom Povjerenstva našla se jer u imovinskoj kartici nije navela adrese i tržišne vrijednosti nekretnina u kunama, udjel vlasništva i način stjecanja sredstava za obrt Merzel film u vlasništvu svoga supruga, kao i iznos suprugove plaće na godišnjoj razini.
Bavili se i predsjednicom
Povjerenstvo je u veljači postupak pokrenulo i protiv Kolinde Grabar-Kitarović jer je za vrijeme izbora od države dobila 1.167.573 kune za promidžbu. Neutrošena sredstva koja su dodijeljena smatraju se oporezivim dobitkom koji se mora obračunati i uplatiti, a takve porezne obveze prijaviti Poreznoj upravi. Grabar-Kitarović taj novac dala je HDZ-u da ne bi morala platiti porez od 40 posto. Povjerenstvo smatra kako se Grabar-Kitarović tu ponašala kao članica stranke, a to nije smjela. Donesena je odluka o pokretanju postupka jedino u slučaju Vesne Pusić za vrijeme dok je obnašala dužnost ministrice vanjskih poslova, i to zbog propusta da se izuzme iz donošenja odluke o dodjeli novca organizacijama civilnog društva. Sredstva u iznosu 248.992,80 kuna dodijeljena su udruzi Dokumenta - Centar za suočavanje s prošlošću iz Zagreba. Funkciju predsjednika Upravnog odbora udruge obavlja Zoran Pusić, brat Vesne Pusić.
Nefreteta Z. EBERHARD
SUKOB INTERESA TOMISLAVA KARAMARKA KOŠTAO KARIJERE
Prema odluci Povjerenstva, u sukobu interesa lani je bio i tehnički ministar obrane Ante Kotromanović, i to zbog slučaja kada je s obitelji privatnim avionom išao na odmor na Lošinj. Ministarstvo obrane tvrdilo je da je Kotromanović bio na privatnom putovanju i da nije koristio novac iz državnog proračuna. Još jedan dužnosnik na kojeg, unatoč ranijem sankcioniranju, nisu djelovala upozorenja bio je bivši saborski zastupnik i splitski biznismen Željko Kerum koji u roku od 30 dana nakon prestanka saborskog mandata nije podnio imovinsku karticu. Prvi potpredsjednik bivše vlade Tomislav Karamarko bio je u sukobu interesa zbog iznošenja osobnih stavova i prijedloga za povlačenje Hrvatske iz arbitraže s MOL-om. A posebice zato što je to isto zagovarao na sastanku Vijeća za suradnju Domoljubne koalicije i Mosta. Odlučilo je tako većinom glasova Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa. Povjerenstvo je lani kaznilo i zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića s 30.000 kuna jer je u srpnju prošle godine promijenio uvjete za besplatno oglašavanje stranaka u svrhu izborne promidžbe u bilo koje vrijeme, ne samo predizborno, a potom odobrio svojoj Stranci rada i solidarnosti postavljanje 30 velikih plakata bez naknade, čime je iskoristio ovlasti gradonačelnika kako bi ta stranka ostvarila korist.