Do 9. srpnja trajat će javna rasprava o Nacrtu prijedloga Zakona o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori, čija je najvažnija novina ponovno uvođenje obveznog članstva i članarina za sve registrirane čiste OPG-ove.

Podsjetimo, obvezno članstvo, samim time i plaćanje članarina, ukinuto je u ožujku 2012. godine, u vrijeme vlade Zorana Milanovića i ministra poljoprivrede Tihomira Jakovine. Izmjenu Zakona donio je tada Hrvatski sabor, a prema tada izmijenjenom i još uvijek aktualnom zakonu, članovi Komore mogu (ali ne moraju) biti fizičke i pravne osobe koje se bave poljoprivredom.

Kako stoji u obrazloženju najnovijeg prijedloga Zakona, HPK bi se na ovaj način profesionizirao i mogao jače zastupati interese OPG-ova pred državnim institucijama, te kroz krovnu udrugu Copa-Cogeca u Bruxellesu.

Od članarina HPK bi godišnje mogao prikupiti približno šest milijuna kuna, što bi mu pomoglo da više i bolje radi na zaštiti OPG-ova u EU-u. Isto tako, imali bi dovoljno sredstava za financiranje svog rada i lobiranja u Bruxellesu. Premda hrvatski seljaci (i ne samo oni) burno reagiraju na svaki novi namet, Prijedlog izmjene Zakona o HPK-u, čime će OPG-ovima članstvo, pa samim time i plaćanje članarina, biti obvezno, kod nekih, čini se - “pije vodu”.

- Ne možemo biti članovi sedam komora. Ako smo poljoprivrednici, bit ćemo članovi poljoprivredne komore i ni jedne više. To ne znači da obrtnici i ostali privatnici ne bi trebali biti članovi HOK-a ili neke druge komore - kaže Petar Pranjić, predsjednik Udruge baranjskih seljaka Baranjska brazda u stečaju, dodajući kako se dio baranjskih seljaka s kojima je razgovarao oko Prijedloga Zakona slaže s obveznim članstvom u HPK-u.

Tvrdi kako bi upravo HPK trebao biti produžena ruka seljaka te dodaje kako on treba imati određeni rejting i pomagati pri rješavanju aktualnih problema. Za početak navodi otkupne cijene žitarica, restrukturiranje Agrokora, samim time i Belja koje je, naglašava, uzurpiralo određene poljoprivredne površine, koje bi trebale biti predane seljacima.

Hrvatska poljoprivredna komora je ta koja bi trebala biti spona između seljaka i Ministarstva poljoprivrede, te ostalih institucija, upravo iz spomenutih razloga - kaže. S kolegama je razgovarao i oko visine članarine, a većina ih je stava kako bi ona trebala biti 10 kuna po hektaru.

Plaćanje bi, nastavlja, trebalo biti riješeno oduzimanjem određenog iznosa od poticaja, jer seljak “ne voli uplatnice i poštare.” Upitan sjeća li se vremena kada je bio prilično glasan oko ukidanja obveznog članstva u HPK-u, odgovara potvrdno, te dodaje kako HPK tada nije gotovo ništa radio te kako nije imao nikakav utjecaj na rješavanje aktualnih problema.

- To se u posljednje vrijeme promijenilo, pa ne vidim razloga da svi poljoprivrednici ne budu članovi HPK-a i plaćaju mu komorni doprinos - naglašava Pranjić. No, ne misle svi kao Pranjić.

Rajki Zoltan, poljoprivrednik iz Kotline, primjerice, oštro se protivi prijedlogu i kaže kako se ne slaže s Pranjićem.

- Ne znam za javnu raspravu vezanu uz Zakon o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori, a ako se mene bude pitalo, bit ću protiv obveznog članstva u njoj. I za vrijeme dok je članstvo bilo obvezno nisam htio platiti članarinu, pa ću najvjerojatnije tako postupiti i ako ono bude obvezno - priča Rajki, dodajući kako vlastitim novcem “ne želi financirati ničiji put u Kinu.”

Neki seljaci, koji su izrazili želju ostati anonimni, na naš su upit odgovorili samo kako se ne žele baviti politikom, jasno dajući do znanja što misle o ukidanju pa potom pokušaju uvođenja obveznog članstva u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori.