Objavljeno 5. lipnja, 2017.
Industrija hrane i pića ističe se kao najveća grana prerađivačke industrije u Europskoj uniji. Na razini Hrvatske proizvodnja hrane i pića u usporedbi s drugim granama prerađivačke industrije ostvaruje najveći udio u BDP-u i ukupnoj zaposlenosti. No prilike za daljnji rast ima - poruka je Ekonomskog instituta Zagreb u novim Sektorskim analizama.
- Prilike za daljnji rast i jačanje industrije hrane i pića leže većoj orijentaciji na izvoz, rastu imidža Hrvatske u kontekstu hrane i pića te poboljšanju investicijske klime. Udjel proizvodnje hrane i pića u BDP-u prerađivačke industrije iznosi 26,9 posto. Proizvodnja hrane pritom prisvaja udjel od 20,9 posto, a proizvodnja pića šest posto. Na važnost ove industrije također upozorava i činjenica da je sektor proizvodnje hrane i pića sudjelovao u ukupnoj zaposlenosti prerađivačke industrije u siječnju ove godine s udjelom od 21 posto (udio industrije hrane iznosio je 19 posto, a industrije pića dva posto ukupne zaposlenosti prerađivačke industrije). Proizvodnja hrane bilježi pozitivne međugodišnje stope rasta dvije godine zaredom – 4,1 posto u 2015. godini te 3,6 posto u 2016. godini. Zbog povećanja proizvodne aktivnosti industrije hrane tijekom 2016. godine, dolazi do smanjenja broja zaposlenih. To se odrazilo na rast produktivnosti ovog sektora. Istovremeno, plaće su blago rasle, ističu na Ekonomskom institutu.
Nakon što je proizvodnja pića zabilježila negativne međugodišnje stope rasta dvije godine zaredom, tijekom 2015. godine uslijedio je blagi oporavak. Industrija pića stoga na razini cijele 2015. godine bilježi međugodišnji rast proizvodne aktivnosti od 3,8 posto. Međutim, u 2016. godini industrija pića bilježi stagnaciju proizvodne aktivnosti, ali i pad broja zaposlenih. Industrija hrane i pića u 2016. godini sudjelovala je s 10,6 posto u ukupnom robnom izvozu prerađivačke industrije. Pritom je potrebno napomenuti da obje industrijske grane, i industrija hrane i industrija pića, ostvaruju vanjskotrgovinski deficit.
- U tu svrhu, na temelju baze podataka Ekonomskog instituta Zagreb za razdoblje od 2000. do 2015. godine, provedena je kratka analiza kretanja prihoda od prodaje prehrambenih proizvoda i pića. Može se zamijetiti kako je u 2011. i 2012. godini došlo do rasta prihoda u zemlji i u inozemstvu od prodaje prehrambenih proizvoda u odnosu na prijašnje godine, dok 2013. godinu karakterizira lagani pad prihoda na međugodišnjoj razini. Ohrabruju najnoviji podaci za 2014. i 2015. godinu koji pokazuju trend rasta prihoda od prodaje, kako na domaćem tako i na inozemnom tržištu. Promatrajući prihode od prodaje pića, zapaža se njihov uzlet na domaćem tržištu u 2014. i 2015. godini (slika 6), dok su u istom razdoblju prihodi od prodaje na inozemnom tržištu zabilježili blagi rast - kažu u EIZ-u.
Iako hrvatsku prehrambenu industriju posljednjih godina karakterizira usporavanje izvoznog rasta zbog sve jačeg konkurencijskog pritiska na izvoznim tržištima, ona još uvijek ima vrlo velik udio u izvozu, zaposlenosti i industrijskoj proizvodnji, što je čini strateškom industrijskom granom Hrvatske. Upravo u tome leži razlog zbog kojeg bi se trebao staviti naglasak na rast industrije hrane i pića.
Eduard SOUDIL
SITUACIJA VEZANA UZ AGROKOR UTJECAT ĆE I NA OVU INDUSTRIJU
Bitno je naglasiti da će situacija vezana uz Agrokor, koja je posljednjih nekoliko mjeseci potresala hrvatsko gospodarstvo, imati utjecaj i na ovu industriju. Agrokor, osim što ima šezdeset tisuća zaposlenih, od čega gotovo četrdeset tisuća u Hrvatskoj, surađuje s nekoliko tisuća tvrtki među, kojima je priličan broj onih čije poslovanje u velikoj mjeri ovisi o Agrokoru. Osiguranje tekuće likvidnosti, refinanciranje dospjelih obveza te izbor odgovarajućeg modela restrukturiranja kompanije neki su od ključnih parametara koji će odrediti poslovanje ove kompanije u nadolazećem razdoblju, kao i učinke na ukupno gospodarstvo.