Aktualnog gradonačelnika obavljeni posao u proteklom mandatu deklarira kao jednog od najuspješnijih osječkih gradonačelnika. S obzirom na to da ima veliku želju nastaviti raditi na planovima koje još nije stigao realizirati, potrebno mu je dodatno vrijeme da bi završio sve što je započeo.

U prvom krugu izbora nije se dogodilo ništa neočekivano. Osvojili ste dvostruko više glasova od drugoplasirane kandidatkinje. Jeste li analizirali učinak?

- Da, nije bilo nikakvih iznenađenja, a razlog tomu je činjenica da nitko od protukandidata zapravo ništa novo nije ponudio. Radovao sam se mogućnostima usporedbe eventualnih novih programa rada, možda dodatnih razvojnih projekata ili bar nekih općenitih naznaka strateških smjerova za razvoj grada, ali ništa od toga nismo vidjeli. Kampanja je bila svedena na više ili manje glasno izražavanje duboko osobnih dojmova i prepuna jahača na valu migracija mladih u potrazi za poslom, što je zapravo problem cijele Hrvatske. Neki od protukandidata bili su prilično agresivni, jer bez konkretne argumentacije i nisu znali funkcionirati drukčije. Galamom i nepristojnošću uvijek je najlakše odvući pažnju javnosti s vlastitih praznina. Zapravo su dvije stvari koje su me doista začudile. Prvo, da gotovo nitko nema konkretan plan i program rada. I drugo, da su neki u hipu pokušavali razviti gotovo nesnošljivost prema učincima aktualne gradske uprave. Naravno, ovo više nisu devedesete godine prošlog stoljeća i građani se dobro sjećaju u kojoj im se mjeri potpora za takve političke opcije ili osobe poslije razbijala o leđa. Činjenica je da smo mi u protekle četiri godine u Osijeku praktički isušili političku močvaru u čije su blato do tada, na obračun, uvlačili sve koji su pokušavali razmišljati i raditi u korist grada, njegovih komunalnih potencijala i općenitog standarda života. No promijenili smo odnose i, evo, sve do ove, trenutne, izborne kampanje stvorili okruženje u kojem se gradska uprava, zapravo prvi put, uspješno bavila svojim temeljnim poslom.

Koji je to posao?

- Smanjili smo zatečeni proračunski manjak, koji je 2013. iznosio 42 milijuna kuna, na samo 12 milijuna kuna na kraju 2016., a, evo, upravo ovih dana očekujem “pozitivnu nulu”, odnosno naš potpuni izlazak iz zone minusa koju nam je u nasljedstvo ostavio moj prethodnik. Istovremeno, 2016. ostvarili smo višak prihoda u iznosu nešto većem od 19 milijuna kuna. Državna revizija nam je prvi put izdala bezuvjetno pozitivno mišljenje za stanje gradskih financija, a Institut za javne financije proglasio nas je jednim od financijski najtransparentnijih gradova u državi. To je, dakle, rezultat mog mandata. U četiri godine iskopali smo se iz dugova, sad smo financijski stabilni, pa sad Grad može ubaciti u višu brzinu novog investiranja i razvoja, kako u području komunalnog uređenja tako (i još više) u području gospodarstva i otvaranja novih radnih mjesta.

Što ste konkretno učinili kako biste promijenili život u gradu?

- Investicijama u sinergiji s državom riješili smo prometovanje preko južne obilaznice i Trpimirove ulice do središta grada. Otvorili smo tramvajsku prugu prema Josipovcu do Višnjevca i najavili velika ulaganja u razvoj gradskog prometa - kupnju novih tramvaja i autobusa, gradnju nove remize te rekonstrukciju i proširenje tramvajske pruge i naponske mreže. Zajedno sa Sveučilištem i državom podižemo razinu usluga i infrastrukture za mlade ljude i studente, od novih fakulteta i studentskih domova, sve ono što je bitno da se u gradu mogu obrazovati i pripremati se za zapošljavanje. Gledamo olakšavati obiteljima s malom djecom, za koje i dalje, a posebice za one koji su u socijalnoj potrebi, plaćamo sve što je bitno da bi mogli preživjeti u ovim teškim vremenima. Svi učenici imaju besplatne udžbenike. Svi koji su u potrebi, a njih je 120, imaju svoje asistente. Sve osnovne škole na području grada imaju produženi boravak. Nitko od djece u školama nije gladan, jer dio financira Grad, a nešto država preko fondova, pa smo im osigurali obroke. Za amaterski sport najvažnije je što smo omogućili svim klubovima da lakše funkcioniraju jer smo preuzeli sufinanciranje njihovih režijskih troškova, ali i u cijelosti preuzeli plaćanje svih putovanja na službena natjecanja.

Do koje mjere ste bili osjetljivi prema ranjivim socijalnim skupinama?

- O umirovljenicima, primjerice, vodimo računa u svakoj prigodi, ulažemo u programe i aktivnosti da bi se oni u trećoj dobi osjećali ugodno i korisno. A posebnu pažnju posvetili smo građanima u potrebi. Trenutno imamo 13 programa socijalnih usluga. Po zakonu imamo obvezu izdvajati oko 5 milijuna kuna kroz te programe, a mi izdvajamo 30 milijuna kuna. Snimamo one kategorije kojima je najteže, višečlane obitelji u kojima nitko ne radi. Pokušavamo pronaći načina za pomoći samcima, koji su izolirani i tihi, pa ne traže pomoć. Posebice se ponosimo što smo osnutkom zaklade Srce grada Osijeka ušli u prostor socijalne zaklade. U Srce grada Osijeka, uz institucije i druge donatore, donacije su uplaćivali i zaposlenici gradske uprave. Prikupljeni novac namijenjen je mladima, dobrim studentima, koji nemaju novac za studiranje kako bi probili financijsku barijeru koju im nameće njihov socijalni status. Na taj način pokušavamo podići tu srednju klasu na višu razinu, jer bez nje nema razvoja u gradu Osijeku. Naravno, odobravanje pomoći realizira se preko natječaja.

Mladi ljudi naročito su vezani uza sport i kulturu, što je tu učinjeno?

- Konkretno, u segmentu sporta riješili smo dugogodišnji problem NK Osijek. Klub danas igra i pobjeđuje, na radost navijača, a gradska blagajna više nema obveza prema njima. Na taj smo način omogućili usmjeravanje ostatka novca u amaterski sport, prema mladim generacijama. U kulturi smo riješili problem kazališta. U HNK-u smo imali totalno razrovane odnose oko rješavanja ravnatelja. Kada smo to riješili i umirili sve skupa, na posljednjoj dodjeli Nagrada hrvatskog glumišta Osijek je bio među najtrofejnijim kazalištima, apsolutni hit. Dakle, u HNK-u smo zatekli i financijske i programske probleme, a evo danas je vjerojatno najbolje kazalište u Hrvatskoj. U domeni kulture završili smo i jednu trakavicu, koja je trajala 13 godina, a to je da smo u kompleksu Eurodom napokon dobili zgradu kulturnog centra, u koju je Grad ulagao zajedno s partnerom Eurohercom. Sad imamo sjajan prostor u središtu grada gdje ćemo moći stvarati nove kulturne sadržaje, u dvoranama za koncerte i galerijskim prostorima. Zatim, aplicirali smo i dobili kroz EU fondove oko 70 milijuna kuna za novi prostorni zahvat u Tvrđi, gdje ćemo upravo za mlade praviti hostele, prostore za različite udruge i muzejske sadržaje, u zgradi bivše vojne pekare (sada se tu nalazi Caritas), te izgraditi potpuno nov Trga Vatroslava Lisinskog, koji ćemo pretvoriti u veliku otvorenu scenu za programe mladih.

Je li bilo odnosno ima li planova za velike infrastrukturne zahvate?

- U prometnom smislu, spojili smo istok sa zapadom grada. Ne znam koji tako velik grad ima mogućnost da se iz jednog dijela grada u drugi dođe za 10-ak minuta. A onda smo napravili veliki kružni tok i poluautocestu do sredine grada, od južne obilaznice kroz Trpimirovu, da se može doći prema Dravi. Napravili smo i prolaze prema Dravi, gdje se onda kapilarno može doći u koji god hoćete dio grada na najjednostavniji mogući način. Nadalje, riješili smo Industrijsku zonu Nemetin, radimo na IT parku za naše informatičare. Radimo na stvaranju poslovne zone Jug. Planiramo napraviti novu zonu na potezu uz južnu obilaznicu. Uza sve to, NK Osijek već ulaže znatna financijska sredstva u gradnju novog kampusa za mlade nogometaše na Pampasu i budući stadion na istom mjestu, koji će definitivno promijeniti i vizuru i kvalitetu života u tome dijelu grada. Nadalje, u Osijeku prvi put u posljednjih pedeset godina projektiramo posve novi park. Lokacija parka već je urbanistički riješena, uz Dravu nasuprot kompe i vodenice, na potezu od bivše Bijele lađe do Solarskog trga. Nova dimenzija našega grada već se može vidjeti i kroz završetak projekta povezivanja Donjeg i Gornjeg grada šetnicom uz Dravu, projekta koji je financijski vrijedan 110 milijuna kuna, ali emotivno i uporabno za nas Osječane nema cijene.

Recite u jednoj rečenici po čemu se Osijek od prije četiri godine razilikuje od Osijeka danas?

- Osijek je danas stabilniji, mirniji, politički zreliji i otvoreniji grad. I još jedna razlika: Moj se prethodnik u svom mandatu samo šest puta u Osijeku sretao s ministrima, a ja sam u istom razdoblju u Osijeku trideset i šest puta radno susretao članove hrvatske Vlade.

Osijek više nije politički podijeljen u nepomirljive tabore, no je li moguća suradnja na širokim političkim platformama?

- Mislim da jest. U vrijeme dok traju izborne kampanje, teško je jasna i vidljiva slika da to međusobno povjerenje postoji. Zbog toga što je ovo vrijeme kada je dopušteno više no što je normalno, kada svaki kandidat koji pretendira doći do bodova ne bira sredstva. Mislim da je to kratkoročno, jer u ovom je mandatu podignut standard ispod kojeg se neće moći ići. A to znači da će se kapitalne stvari u gradu morati donositi konsenzusom, kao što smo to u posljednje dvije godine radili u trenutnom mandatu. Ljude i ideje u Osijeku sam uspijevao spajati na dobrobit svih, a to namjeravam činiti i dalje, od prvoga dana nastavka mandata. (L.I.)