Za Hrvatsku i Portugal dobre vijesti - Komisija preporučuje da se postupak u slučaju prekomjernog deficita obustavi. Preporuka za Hrvatsku uslijedila je nakon što je u prošloj godini ostvaren rekordno nizak proračunski deficit i potvrđen trend smanjenja javnog duga. Hrvatska je u Postupku prekomjernog deficita od siječnja 2014., kada je Vijeće EU-a dalo rok da se proračunski deficit do kraja 2016. svede na 2,7 posto. Hrvatska je prošle godine znatno premašila taj cilj i smanjila proračunski deficit na 0,8 posto BDP-a s 3,4 posto iz 2015. Uz to, hrvatski javni dug pao je lani prvi put nakon osam godina, i to za 2,5 postotnih bodova, na 84,2 posto BDP-a.

Ako Vijeće prihvati Komisijinu preporuku, time bi se korektivni dio Pakta primjenjivao na samo četiri države članice, u odnosu na 24 države članice na koliko ih se odnosio 2011. godine.

Nakon svega Komisija je pozvala Vijeće da prihvati predloženi pristup te donese preporuke po državama članicama, a države članice da ih provedu u cijelosti i pravovremeno. Očekuje se da će ministri država članica EU-a raspravljati o preporukama po državama članicama prije nego ih šefovi država i vlada EU-a prihvate. Nakon toga zadaća je država članica da provedu preporuke s pomoću svojih nacionalnih ekonomskih i proračunskih politika u razdoblju 2017. – 2018.

Preporuku Europske komisije o izlasku Hrvatske iz Procedure prekomjernog deficita (EDP) u Hrvatskoj gospodarskoj komori i Hrvatskoj udruzi poslodavaca ocjenjuju pozitivnom viješću, no ističu nužnost reformi da bi se stvorilo kvalitetno poslovno okruženje i ubrzao gospodarski rast.

Iz Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK u komentaru za Hinu navode da je odluka Europske komisije da preporuči Vijeću izlazak Hrvatske iz EDP-a očekivana, ali "svakako izuzetno pozitivna vijest za Hrvatsku".

Odluka je, navode, bila očekivana jer je Hrvatska smanjila proračunski manjak u obujmu koji je nadmašio preporuke, a istodobno je dovela putanju javnog duga u silaznu fazu.

"Ocjenjujemo izuzetno važnim što je to prepoznala i Europska komisija i adekvatno vrednovala jer to s jedne strane ohrabruje i podupire napore koji se čine u zemlji na daljnjoj konsolidaciji javnih financija i uspostavi održivog gospodarskog rasta, a istodobno, s druge strane, daje jasnu poruku širem okruženju da se hrvatsko gospodarstvo razvija u pozitivnom smjeru. To će svakako pomoći Hrvatskoj u poboljšanju kreditnog rejtinga, a time u nižim troškovima financiranja države i tvrtki te će istodobno pozitivno djelovati i na odluke potencijalnih investitora oko ulaganja u zemlju", ocjenjuju iz HGK-a.

U osvrtu na novih pet preporuka Komisije za Hrvatsku, pak, navode kako su one "tek kontinuitet prošlogodišnjih i na tragu su općenitog opredjeljenja Europske komisije koja teži poticanju rasta preko poreznog rasterećenja rada, povećanja produktivnosti preko kvalitetnijeg sustava obrazovanja uz poticanja inovativnosti te provedbe svih ostalih mjera koje olakšavaju poslovanje i potiču gospodarski rast".

"Važno je da ih uvažimo i dubljim reformskim zahvatima stvorimo kvalitetno poslovno okruženje i time pretpostavke bržeg i dugoročno održivog gospodarskog rasta", zaključuju iz HGK-a.

Glavni direktor HUP-a Davor Majetić izjavio je kako je preporuka Komisije o izlasku Hrvatske iz EDP-a dobra vijest.

"To pokazuje da fiskalna konsolidacija ide u dobrome smjeru, ali ipak treba imati na umu da je ona rezultat prije svega rasta proračunskih prihoda", kaže Majetić.

No, ističe, Hrvatska je i dalje suočena s nizom problema koji nas čine niskokonkurentnom zemljom i onemogućavaju snažniji rast. "Reforme ostaju nužnost da bi se rast ubrzao i da bismo ga učinili dugoročno održivim", zaključio je Majetić.

Europska komisija u ponedjeljak je uputila pet preporuka Hrvatskoj, koje su gotovo identične prošlogodišnjim, a odnose se na javne financije i oporezivanje, mirovine, tržište rada i socijalnu zaštitu, određivanje plaća, javnu upravu i državna poduzeća te uslužni sektor i pravosudni sustav.