Objavljeno 8. svibnja, 2017.
Reforma zdravstva koju u ovom trenutku najavljuje Vlada RH i Ministarstvo zdravstva nije ništa drugo nego zahtjev Europske komisije, koja traži uvođenje reda i kontrole u hrvatsko zdravstvo. Iako se ona treba provesti u ovoj godini, konačan plan još nije stigao na Vladu. Prošloga tjedna ministar zdravstva Milan Kujundžić najavio je skorašnje funkcionalno spajanje bolnica, no, dodao je, neće to raditi u vrijeme lokalnih izbora, kako ne bi ispalo da Ministarstvo zdravstva pogoduje nekim kandidatima za načelnike, gradonačelnike i župane.
Bivši ministar zdravstva Siniša Varga za naš list upozorava kako Europska komisija nije toliko tolerantna prema ovoj vladi kao što su hrvatski birači, pa možemo očekivati uskraćivanje sredstava iz europskih fondova ako se mjere neće provoditi. Zanimljivo je da je na novinarske upite zašto se još nisu počele provoditi mjere poboljšanja sustava, ministar Milan Kujundžić rekao više puta da nema potrebe za žurnom provedbom bilo kakvih mjera jer je sustav zdravstva dobar ovakav kakav jest. Upravo tu izjavu zamjera mu autor nekoliko knjiga o reformi zdravstva, dr. Dražen Gorjanski.
Jednostavna rješenja
- Ministar Kujundžić je na ovu funkciju došao potpuno nepripremljen, a to se vidjelo kada je rekao da je sve dobro i da neće ništa mijenjati, iako je i Vargin način upravljana zdravstvom bio loš. Postoje jednostavna rješenja i zdravstvo nije ništa komplicirano, ali ne postoji volja za stvarim rješenjem situacije - uvjeren je Gorjanski.
Tako su prijedlozi reforme zdravstva, kakvi su dijelom procurili u medije, tek naputci Europske unije, a koja traži povećanje broja osiguranika dopunskoga zdravstvenog osiguranja, reorganizaciju mreže bolnica i racionaliziranje nezdravstvenih usluga, smanjenje upućivanja u bolnice, odnosno reformu primarne zdravstvene zaštite i kontrolu potrošnju lijekova, informatizaciju sustava te daljnju provedbu objedinjene javne nabave. Prioritet iznad svega je smanjiti dug zdravstva.
– Moramo kontrolirati potrošnju, opseg i kvalitetu obavljena posla i to da se nitko ne može skrivati iza velikih riječi. Svaku bolnicu, svako rodilište, svakog doktora i svaku potrošenu špricu i tabletu treba kontrolirati jer tu postoji prostor za uštedu i u Europskoj komisiji drže da je upravo to jedno od ključnih mjesta za postizanje uštede - komentirao je ministar Kujundžić. Uz detaljnu kontrolu ministar zdravstva navodi još dvije mjere od kojih se očekuje najviše uštede; deset posto prema stručnim procjenama na zajedničkoj nabavi lijekova, potrošnoga medicinskog materijala i opreme te funkcionalnoj integraciji bolnica.
No, bivši ministar zdravstva Siniša Varga napominje kako posljednji podatci iz bolnica i porast dugova u zdravstvu, a izvor podataka je Ministarstvo zdravstva, pokazuju da se jednostavno ne upravlja sustavom.
Sve skuplji
- Pridodamo li tome činjenicu da zdravstveni sustavi svake godine u prosjeku poskupljuju za oko 8 posto (produljuje se životni vijek, starenje populacije, novi lijekovi i metode liječenja itd.), lako je objašnjivo zašto je naš sustav u minusu. Činjenica je da danas prosječan pacijent u Hrvatskoj kada treba ostvariti zdravstvenu zaštitu mora stati u red iza 800.000 onih kojih već čekaju, postaje sve teže dobiti lijekove za liječenja raka, a bolnice usmjeravaju pacijente na liječenje u drugu bolnicu kako bi uštedjele, naglašava Varga koji je mišljenja da je tako pacijent postao jedina službena reformska mjera HDZ-Most vlade.
No, iako bivši ministar kritizira reformske mjere HDZ-a, zanimljivo je da se najavljene mjere zapravo gotovo uopće ne razlikuju od onih koje je najavila SDP-ova vlada. Tako Varga na pitanje što treba raditi kaže: “Valja prvenstveno provoditi ono što je objavljeno u službenim dokumentima.” Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012. – 2020. ima sedam prioriteta, a to su razvoj informatizacije i eZdravstva, jačanje i bolje korištenje ljudskih resursa u zdravstvu, jačanje upravljačkih kapaciteta u zdravstvu, reorganizacija ustroja i djelovanja zdravstvenih ustanova, poticanje kvalitete u zdravstvenoj zaštiti, jačanje preventivnih aktivnosti i čuvanje financijske stabilnosti zdravstva. Iako je u dokumentu detaljno razrađen plan ostvarenja svakog prioriteta iz Strategije do 2020., dvije HDZ-Most vlade odlučile su ju ne provoditi - kaže Varga te dodaje kako je uvjeren da se iza svega valja HDZ-ov plan privatizacije HZZO-a, a to je veće pitanje od bilo kojeg Agrokora.
Nefreteta Z. EBERHARD
Marijo Drlje
predsjednik Udruge hrvatskih pacijenata
PRVO RIJEŠITI LISTE ČEKANJA
Predsjednik Udruge hrvatskih pacijenata Marijo Drlje upozorava kako se zapravo još uvijek nigdje ne može vidjeti službeni dokument o planu reforme zdravstva, te kako su sve do sada probni baloni u medijima.
- Dok oni puštaju spinove i probne balone, hrvatski narod pati i čeka na listama za preglede. Smatramo da su gorući problem i ono s čime bi se ministar Kujundžić, ako mu je hrvatski narod stvarno na srcu, kako je rekao, trebao uhvatiti u koštac liste čekanja. Danas imamo situaciju da se ponegdje na MR čeka 450 dana, na onkološki pregled šest mjeseci, fizikalna terapija čeka se po godinu dana, a samo kotrolni pregled za fizioterapiju ljudi u bolovima čekaju po sedam mjeseci. Ljudi danas pate jer ne mogu platiti i naša je procjena da oko tri milijuna osiromašenih hrvatskih stanovnika ne može platiti liječničke preglede. Stoga je imperativ spasiti solidarni zdravstveni sustav i omogućiti ljudima dostupnost liječenja, odnosno prilagoditi liste čekanje i napraviti rokove za dijagnostičke pretrage. Sve ostalo je demagogija - uvjeren je Drlje.
prioritet
SMANJITI DUG ZDRAVSTVA