Hrvatski govedari od 1. svibnja ponovno će biti štit Europi. Tada, naime, počinje drugi krug preventivnog cijepljenja protiv bolesti kvrgave kože, kojim Hrvatska želi zaštititi svoj fond, no ujedno je i branik ostalim zemljama Unije od te bolesti, koja, na sreću, nije zoonoza, ali izaziva ogromne ekonomske štete.

Poput prvog kruga, jesenas, i ovaj nailazi na “noževe”, jer stočari strahuju da će zbog te preventive ponovno trpjeti njihova stoka, pa neki od njih, poput mljekara iz Brodsko-posavske županije, poručuju da neće dati krave na ponovno cijepljenje. Jer - u prvom krugu dogodila su se brojna uginuća, pobačaji, pad mliječnosti i opće kondicije grla, oticanje nogu i drugi problemi. Prema podacima Ministarstva poljoprivrede iz veljače, evidentirano je više od 200 gospodarstava na kojima su zabilježene reakcije na cijepljenje. Krave na ponovnu vakcinaciju neće dati ni predsjednik Udruge proizvođača mlijeka Brodsko-posavske županije i član IO Udruge OPG-ova Život Ivan Klasnić iz Slavonskog Kobaša.

– Nakon prvog cijepljenja dogodio se niz štetnih nuspojava, od pada proizvodnje mlijeka, uginuća, pobačaja do toga da stoka ne uzima hranu kako treba, mršavi… Problem je što mi o svemu tome nismo informirani – koje su sve nuspojave. Na mome gospodarstvu mliječnost je pala za 30 %, imao sam dva uginuća, a uoči cijepljenja poručivano nam je da nuspojava nema. Došla je Agroproteinka po lešine, no nikada nisam dobio nikakav nalaz da bih točno utvrdio uzroke. Od 18 junica koje su bile pripuštene, oplođene, otelile su se samo tri, a četvrta će za mjesec dana. Ostalo – sve su bili pobačaji… Kako da nakon svega stoku ponovno dam na cijepljenje, koje, k tomu, počinje u svibnju, kada je najbolja ispaša, najbolja hrana?! - kaže Klasnić.

On odštetu za uginuća dobio nije, a OPG Ivana Lasla iz Satnice Đakovačke jest, i to za četiri uginuća, oko 9000 kuna po grlu.

- Kod Laslovih su uginuća vjerojatno bila unutar 21 dana, a kod mene poslije, no nalaza nema, pa ne mogu ništa točno reći - negoduje Klasnić.

No sigurno je da ni on ni Laslovi odštetu za pad mliječnosti dobili nisu.

- Ne budemo li ovih dana obeštećeni, stoku na novo cijepljenje ne damo. Rekao sam to i ministru poljoprivrede Tomislavu Tolušiću pri susretu s njim u Sikirevcima. Odgovorio mi je da me u tom slučaju čeka kazna. A mene jeftinije dođe kazna nego sve što sam izgubio u prvom cijepljenju, a kamoli da to još dopustim i u drugom krugu - kategoričan je Klasnić.

Njegov stav, dodaje, dijele i drugi u Brodskoj županiji. Na gospodarstvu Laslovih pad mliječnosti nakon prvog kruga cijepljenja bio je, kažu, oko 20 %.

- Neka grla toliko su oslabjela da smo ih morali prodati budzašto. Stoka se s vremenom oporavila od prvog cijepljenja, no sada nas je strah kako će proći drugi ciklus - poručuju s tog gospodarstva.

Slično razmišljaju i drugi stočari, mljekari, a ima i onih koji će pristupiti drugom ciklusu cijepljenja.

– A što da radim?! Da se suprotstavim, pa da dođe do posljedica - pita se mljekar Josip Sučić iz Vučevaca.

Uginuća u staji nakon prvog kruga nije imao, no jest pad mliječnosti, za oko 20 %.

– Bilo je i mršavljenja krava. U međuvremenu sam vratio mliječnost i kilažu stoci, no eto sada i novog cijepljenja… Ne znam… - kaže Sučić.

A Hrvatska je prva zemlja u EU koja se odlučila na ovu preventivu, objašnjavajući taj svoj potez narodnom: Bolje spriječiti nego liječiti. Nakon prvotno velikog negodovanja stočara Hrvatska je prvu preventivnu vakcinu protiv BKK dala u kolovozu, upravo u Slavoniji, cijepeći županiju po županiju, a počela je od onih rubnih, kako bi napravila zaštitnu potkovu od Srbije, BiH i Crne Gore. Jer pojava BKK na nekoj farmi povlači ogromne štete za nacionalno stočarstvo, nacionalnu ekonomiju – eutanaziju cijelih farmi zbog pojave i samo jednog zaraženog grla u objektu te druge rigorozne mjere u širem krugu, kao i privremenu zabranu prometa, izvoza stoke, mesa…

Kada je ljetos, matematičkim izračunom prateći doslovno galop BKK po Srbiji i sve veće približavanje bolesti našim granicama, Hrvatska obznanila da kreće u preventivnu vakcinaciju, naša javnost dočekala je to s velikim negodovanjem, strahujući da ćemo si sami (na neko vrijeme) zatvoriti vrata izvozu. Država je uoči prvog kruga osigurala 17 milijuna kuna za vakcinaciju, a, s obzirom na to da tom preventivom štitimo EU od daljnjeg prodora bolesti na kontinent, očekuje da se i Europa, Europska komisija (EK), “isprsi” svojim sredstvima, to više što je povjerenik EK za zdravstvo i sigurnost hrane Vytenis Andriukaitis za svog posjeta pohvalio naš preventivni potez, jer da je Hrvatska pomogla da se bolest ne proširi dalje po Europi. Još u veljači Ministarstvo je poručivalo kako se rade izračuni pada mliječnosti, a prema predaji mlijeka u srpnju 2016., te da će nakon isplate odštete na to ime zatražiti naknadu tih troškova od EK. Poručeno je tada da će na ime te odštete biti osigurano 20 milijuna kuna…

- Ako se ne borimo, ne pokažemo zube, nećemo dobiti ni za to mlijeko. Ma nema tog novca koji bi realno naknadio, dugoročno gledajući, sve posljedice nakon cijepljenja. Nije uginuće samo trenutni trošak, pa treba uzgojiti vrijedno grlo i dovesti ga do dobre mliječnosti. Za istinu se borim do zadnje kapi krvi - odlučan je Klasnić uoči svibanjskog ulaska veterinara s cjepivom u staje.