Objavljeno 30. ožujka, 2017.
U sklopu projekta Shema školskog voća, koji se u Hrvatskoj provodi već četvrtu godinu zaredom, prvo u osnovnim školama a od ove godine i u srednjim, članovi klastera Slavonska jabuka, koji ima 100-tinjak članova i pokriva 80 % proizvodnje jabuka Osječko-baranjske županije, ovih dana obilaze škole, a organiziraju i posjete svojim voćnjacima.
Valja podsjetiti da je projekt Shema školskog voća koncipirala Europska unija kako bi djeca jela domaće proizvode.
- Konkretno, mi nudimo jabuke iz Slavonije, a povezali smo se s neretvanskim proizvođačima mandarinka, tako da će naši učenici dobivati i to ukusno voće. Zadovoljni smo što smo ove godine uspjeli ući u Shemu školskog voća, jer OPG-ovi do sada nisu imali tu mogućnost. Zadovoljni smo i jer su osnovnoškolska djeca sve svjesnija potrebe konzumiranja domaćih proizvoda, a tu su značajnu ulogu imali ravnatelji škola i profesori - rekao je Stjepan Zorić, predsjednik klastera Slavonska jabuka. Zorić je objasnio kako je ova mjera EU dvojaka, jer osim poboljšanja prehrane školske djece ima za cilj i razvoj lokalnog tržišta i proizvodnje te kratkih lanaca dostave.
Spas za sela
Shema školskog voća je mjera EU vrijedna 150 milijuna eura i koriste je 24 europske zemlje: Italija ima mjeru u vrijednosti od 20 milijuna eura, Rumunjska od 18, Bugarska od 16 milijuna eura i uspješno je provode te svi tvrde da je ukupna količina voća koja prolazi kroz Shemu školskog voća domaćeg podrijetla, rekao je Zorić i napomenuo kako u Hrvatskoj, za sada, ta mjera još nije potpuno zaživjela.
- Naime, mi imamo određenih organizacijskih problema, jer usprkos razvijenoj svijesti roditelja i djece imamo neodgovornih ravnatelja, koji imaju svoju viziju te uporno djeci naručuju banane, pa im se i dostavljaju banane i naranče, što definitivno nije naše voće, iz domaćeg uzgoja - upozorava Zorić i dodaje kako im je to navodno pravilnikom dopušteno.
- Sve druge zemlje EU tu su mjeru shvatile kao dvojaku korist: poboljšanje prehrane djece i jačanje domaće proizvodnje te lokalnog tržišta i imaju samo riječi hvale o toj mjeri, dapače – gradovi kao što su Rim ili Bologna, Milano dodatno su nadogradili tu mjeru, jer su se gradonačelnici, zajedno s regionalnom upravom, povezali i uključili u sustav i sve druge institucije, poput studentskih menzi, naravno ne preko te mjere, ali su prepoznali prednosti jačanja lokalnog tržišta, jer bez toga nama ni razvoja domaće proizvodnje - objašnjava Zorić stanje u drugim regijama. - Mi ne možemo proizvoditi dodatne količine voća kad ih nemamo kome prodati, jedino jabuke i mandarinke proizvodimo dovoljno - kaže Zorić.
Trbuh regije
To je dobra priča, koja ima smisla i koja se može razvijati, kaže Zorić i navodi da su svi gradovi u regiji trbuh te regije i mogu konzumirati, zbrinuti, svu hranu proizvedenu u okolici. Međutim, naši gradonačelnici malo teže to shvaćaju, kaže Zorić i predlaže da ustanove koje su pod ingerencijom lokalne samouprave trebaju koristiti bar 80 % lokalnih proizvoda – to im ne bi trebalo biti nametnuto i propisano - to bi im trebao biti vlastiti interes, jer će to definitivno rezultirati povećanjem proizvodnje a time i rastom gospodarstva te jačanjem i grada i regije.
Usprkos provedbi Sheme školskog voća, potrošnja domaćeg voća i dalje je malena, samo 20 posto, tako da danas u školi djeca jedu poljske jabuke, španjolske kruške, a, evo, i banane i naranče, kaže Zorić.
Tomislav Šalavardić, ravnatelj Obrtničke škole u Osijeku, kaže da je iznimno zadovoljan ovom mjerom, koja se od ove godine provodi i u srednjim školama.
- Svaki dan ostavimo gajbu jabuka na hodniku i djeca znaju da ih mogu slobodnoi uzeti. Na taj način djeca jedu domaće jabuke, stječu naviku ispravne prehrane, a i promoviramo domaću proizvodnju.
Ana Petrović, pedagoginja u OŠ “Vijenac”, ističe da je mjera Shema školskog voća vrlo uspješna. “Njome su zadovoljni učenici, njihovi roditelji i mi u školi. Redovitom konzumacijom dodatnog obroka sezonskog kvalitetnog voća domaćih proizvođača djeca razvijaju zdrave prehrambene navike. Uz to, adekvatnom prehranom prevenirat ćemo bolesti, ali i pretilost u djece školske dobi”, kaže naša sugovornica.
Vesna LATINOVIĆ/Roberta SORIĆ