Desetci tisuća OPG-ova koji su se bavili primarnom proizvodnjom - ratarstvom, povrtlarstvom i voćarstvom - propali su u proteklih sedam godina velikim dijelom i zbog odnosa trgovaca prema njima. Ovaj zaključak iznijelo nam je nekoliko poljoprivrednih proizvođača. Povod je bio ugovor jednog stranog trgovačkog lanca s poljoprivrednikom, koji je objavio ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić na svome profilu na Facebooku.

Iz tog ugovora vidljivo je kako je trgovac od proizvođača “uzeo” čak 80-postotni rabat. Tolušić ga je okarakterizirao ucjenom kazavši kako mu je sad jasnije zašto se neki toliko bune protiv Zakona o nepoštenoj trgovačkoj praksi. “Ovo je ugovor jednog velikog stranog trgovačkog lanca s našim domaćim poljoprivrednim proizvođačem. Na cijenu našeg proizvoda trgovac 'udara', odnosno ucjenjuje našeg proizvođača s gotovo 80 posto rabata. Upravo zbog ovakvih 'pametnjakovića' i uvodimo Zakon o suzbijanju nepoštenih trgovačkih praksi. Doista ne znam tko normalan misli da je 80 posto rabata na proizvođačku cijenu pošteno i normalno ponašanje. Nisu ni domaći trgovački lanci mnogo bolji, ali ovo je jedan od najružnijih primjera. I zato, koliko god se pojedini lobiji trudili spriječiti donošenje ovog zakona (a sad mi je jasno zašto), mogu im samo poručiti da uzalud troše energiju. Bolje im je da počnu mijenjati ugovore i način poslovanja”, kazao je Tolušić.

Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Matija Brlošić kaže kako poljoprivredni proizvođači već godinama upozoravaju na ovakav odnos.

Brlošić podsjeća kako je najčešće proizvođač bio izmanipuliran od otkupljivača ili trgovca i zbog čega je poljoprivreda dovedena na nisku razinu. “U tom lancu od proizvođača, preko prerađivača, do potrošača, netko ostvaruje velike profite, a netko i gubitke. Na žalost, primarni proizvođači nisu među onima koji imaju velike profite. Kilogram pšenice je 80 lipa, a kruha 10 kuna. Proizvođači voća i povrća također su izloženi ucjenama. Za isporučene proizvode trgovac im obračun izradi nekoliko mjeseci poslije, svrstavajući voće i povrće u klasu koju želi, na što proizvođač ne može utjecati ili odbijajući im iznose za voće i povrće koje je propalo u skladištu ili trgovini. Da i ne spominjemo rokove plaćanja, koji se nerijetko produže na 12 i više mjeseci,” kaže Brlošić.

On se nada da će se mnogo toga lošega početi rješavati primjenom Zakona o suzbijanju nepoštene trgovačke prakse, premda se mnogo moglo učiniti i kvalitetnijom primjenom Zakona o trgovini.

Predsjednik klastera Slavonska jabuka i potpredsjednik Hrvatske voćarske zajednice Stjepan Zorić kaže kako je ministar samo naveo jedan primjer svakodnevne prakse s kojom se suočavaju proizvođači voća u Hrvatskoj.

- Nepoštena trgovačka praksa je postala opće pravilo poslovanja i odnosa trgovaca prema primarnim proizvođačima. U nas trgovci kupe breskve po dvije kune, a na Jadranu ih onda prodaju po 30 kuna. Prosječna cijena kilograma jabuke prve klase, koju dobiva proizvođač u Slavoniji, kada mu trgovac odbije sve troškove, jest kunu i pol do dvije. U maloprodajnim centrima kilogram jabuka prve klase stoji od osam do 10 kuna. To su jednostavno nenormalni odnosi. Istodobno je u Italiji i drugim zapadnoeuropskim zemljama otkupna cijena jabuka od 40 do 50 eurocenti ili od 3 do 3,75 kuna, dok je prosječna maloprodajna cijena kilograma od jedan do dva eura. U nas je otkupna cijena zapravo ispod cijene proizvodnje jabuke. Dovedeni smo do toga da su nam rokovi plaćanja sporedni. I što je rezultat? Uništena poljoprivredna proizvodnja! - naglašava Zorić. Ističe kako su u Hrvatskoj često odnosi između proizvođača i trgovaca ucjenjivački. Zorić dodaje kako trgovci govore da je riječ o suradnji poslovnih partnera. “Kako smo partneri? Ne možemo biti partneri ako trgovina ostvaruje velike profite, a mi proizvođači propadamo,” zaključuje Zorić.