Gospodarski oporavak u Hrvatskoj pridonosi smanjenju duga, ali dugoročni izgledi za rast ostaju skromni ne poduzmu li se strukturne reforme, dok je u provedbi preporuka Europske komisije postignut ograničen napredak zbog dvaju parlamentarnih izbora u manje od godinu dana, proizlazi iz analize gospodarske situacije u Hrvatskoj, koju je u srijedu objavila Komisija.

Hrvatska je i dalje u skupini zemalja EU-a koje imaju prekomjerne makroekonomske neravnoteže zbog visoke razine javnog, privatnog i vanjskog duga, u velikoj mjeri denominiranog u stranoj valuti, a u kontekstu niskog potencijala gospodarskog rasta, objavila je u srijedu Europska komisija.

Hrvatska je u skupini šest članica EU-a, zajedno s Bugarskom, Francuskom, Italijom, Portugalom i Ciprom, koje imaju pretjerane makroekonomske neravnoteže. Te će zemlje biti pod posebnim monitoringom Europske komisije, a nadzor će biti prilagođen stupnju i prirodi neravnoteža.

"Hrvatska ima prekomjerne neravnoteže. Slabosti su povezane s visokim razinama javnog, privatnog i vanjskog duga, uvelike denominiranog u stranoj valuti, a u kontekstu niskog potencijala rasta", navodi Komisija.

Trenutačni višak na tekućem računu bilance plaćanja počeo je rezultirati smanjenjem vanjskog duga, koji međutim i dalje ostaje visok, konstatira EK. Ubrzanje gospodarskog oporavka pridonosi daljnjem smanjenju privatnog duga u odnosu na BDP, a ove je godine i javni dug na silaznoj putanji u odnosu na BDP, navodi Komisija. Što se tiče financijskog sektora, unatoč nedavnim gubitcima, on ostaje relativno dobro kapitaliziran, a dobit mu se oporavlja. Udjel loših zajmova počeo se smanjivati, ističe Komisija, no dodaje i da je njihov udjel i dalje visok.H