Novosti
TUŽBA ZBOG DISKRIMINACIJE

Siromašnima nije mjesto na Pravnom fakultetu!?
Objavljeno 18. veljače, 2017.
Fakultet uvodi mogućnost plaćanja na 6 ili 12 rata, ali samo kartičnim putem

Studentica Pravnog fakulteta u Osijeku ne može platiti nastavak školovanja, jer zbog blokiranog računa ne posjeduje karticu kojom bi mogla platiti taj trošak na rate.

Iako je slala zamolbe fakultetu da joj se odobri plaćanje na rate putem uplatnica, svaki put je odbijena. Fakultet, što nam je potvrdio i dekan izv. prof. dr. Boris Bakota, od akademske godine 2016./2017. mijenja dotadašnju praksu plaćanja na rate putem uplatnica, te uvodi mogućnost plaćanja na rate, ali isključivo putem kartice! Otegotna je to okolnost za studente u ionako siromašnoj Slavoniji gdje su brojni roditelji u blokadama, ili su nezaposleni.

U ovoj priči angažirao se i Centar za mirovne studije koji je upozorio dekana Pravnog fakulteta Osijek kako su interna pravila vezana uz plaćanje studija u ratama isključivo kreditnom karticom - diskriminatorna.

- Smisao plaćanja na rate, odnosno uz odgodu, gubi se jer je takva mogućnost osmišljena kako bi olakšala plaćanje školovanja studentima/icama slabijeg imovnog statusa, koji školarine od nekoliko tisuća kuna ne mogu platiti odjednom. Međutim, upravo su ti studenti često ujedno i oni koji ne ispunjavaju uvjete za dobivanje kreditne kartice u bankama - ukazuju u CMS-u.

Ipak, dekan Bakota poručuje kako je Pravni fakultet uveo mogućnost obročnog plaćanja školarine za sve studente i studije Pravnog fakulteta Osijek putem kartica: American Ecpress, Maestro/Visa Inspire PBZ tekućeg računa (do 6 rata) te Diners (do 12 rata), o čemu su studenti pravodobno obaviješteni.

Nema ovrha

- Zaključno do akademske 2015./2016. godine studentima je na zamolbu odobravano plaćanje školarine na rate putem opće uplatnice. Plaćanje školarine isključivo putem kartice u obrocima uvedeno je zbog činjenice da pojedini studenti kojima se odobri plaćanje na rate s naznakom dospjeća svake rate, plate prvu ratu studija, a preostale dospjele rate školarine ne uplaćuju sukladno odobrenoj dinamici otplate, a u punom opsegu koriste sva studentska prava tijekom akademske godine u kojoj dug nastaje. U takvim slučajevima preostali dug otplaćuju tek prilikom upisa u sljedeću akademsku godinu, a često dug niti ne podmire u slučaju prekida studija - ističe dekan Bakota.

Studentima koji nisu podmirili školarinu u zadanom roku fakultet upućuje pisanu opomenu za neplaćanje s naznakom roka u kojem je student dužan podmiriti dugovanje.

- Unatoč činjenici da pojedini studenti u povodu opomene ne podmire svoj dug te da je koncem akademske 2015./2016. godine evidentiran dug u velikom iznosu za dospjele, a nenaplaćene školarine, Fakultet nije poduzimao daljnje zakonske mjere osiguranja naplate potraživanja, primjerice slanje opomene pred tužbu prije pokretanja ovršnog postupka, ili pokretanje ovršnog postupka - ističe dekan Bakota. Upravo radi prijašnjih činjenica, dodaje, Pravni fakultet uvodi mogućnost plaćanja na 6 ili 12 rata za sve studente, ali isključivo kartičnim putem. “Takav način plaćanja uobičajena je praksa i na drugim fakultetima, te će se na kraju tekuće akademske godine moći ocijeniti je li način naplate učinkovit i treba li ga fakultet mijenjati ili prilagođavati”, zaključuje Bakota.

Bogatiji su povlašteni

Pučka pravobraniteljica Lora Vidović kaže kako će proučiti detalje iz ovog slučaja, a ako utvrde sumnju u diskriminaciju, svakako će, kaže, tražiti promjene.

- Sustav visokog obrazovanja ima jako mnogo prostora za napredak kad je u pitanju položaj studenata slabijeg imovnog stanja. Mnogi ne mogu raditi za vrijeme studija, jer su obvezni sjediti na nastavi, a ako se zbog toga odluče biti izvanredni studenti, onda plaćaju više školarine. Kada tome dodamo i podatak da obitelji podmiruju čak 80 posto svih troškova studiranja, što je prosjek za Hrvatsku, očito je da su u boljem položaju oni čije obitelji imaju dovoljno novca za podmirenje tih troškova, koji nisu mali. Zato su, nažalost, među studentima i dalje malobrojniji oni koji dolaze iz obitelji lošijeg imovnog stanja i s nižim stupnjem obrazovanja, od onih koji su iz obitelji s višim stupnjem obrazovanja i boljeg standarda života, navodi pravobraniteljica Vidović.

Centar za mirovne studije zatražio je od Pravnog fakulteta Osijek da ih do kraja travnja obavijeste jesu li osigurali dodatne modele plaćanja za one studente koji nemaju kreditne kartice, a žele plaćati troškove studija u ratama, odnosno jesu li eliminirali ovu mjeru koja predstavlja jasnu diskriminaciju na osnovi socioekonomskog stanja. “Ako se to ne dogodi, Centar za mirovne studije ozbiljno će razmotriti podizanje udružene tužbe protiv fakulteta”, navode u CMS-u.

Maja MUŠKIĆ

siromašni

SVI ŽELE JEDNAKE UVJETE ZA OBRAZOVANJE

fond za stipendiranje

Centar za mirovne studije najavljuje kako će tražiti od Ministarstva znanosti i obrazovanja da se za studente iz slabije razvijenih područja, a sukladno novom indeksu razvijenosti, osigura fond za stipendiranje studenata slabijeg imovinskog stanja, bez obzira na status studenta i osigura različite visine stipendija kako bi se obrazovna slika u navedenim područjima poboljšala i time pridonijela ukupnom razvoju.

Možda ste propustili...

LISTA DVANAEST STRANAKA PREDVOĐENIH IDS-OM

Ideja okupljanja stara dvije godine

“PROBLEM S OSOBNIM ISKAZNICAMA JE U DOMENI MINISTARSTAVA”

Izbori prošli regularno, ponavljaju se samo na dva biračka mjesta