Od ulaska Hrvatske u Europsku uniju 1. srpnja 2013. posao je u Irskoj pokušalo pronaći (a većina je u tome i uspjela i ostala u toj zemlji) 12.185 hrvatskih državljana. Potvrđuju to i službeni podaci irskog ureda za socijalnu zaštitu koji vodi evidenciju o broju izdanih PPSN brojeva (nešto poput našeg OIB-a), bez kojega je nemoguće u Irskoj primati plaću i ostvariti ostala zakonom propisana prava. Od srpnja do kraja 2013. godine PPSN je zatražilo 440 građana Hrvatske, dakle prosječno oko 75 svakoga mjeseca. Početak 2014. godine najavio je da će ta brojka ubrzo postati znatno veća. Te je godine u Irskoj posao potražio 2091 hrvatski državljanin, u prosjeku njih 175 mjesečno. U 2015. godini ta je brojka narasla na 4342 onih koji su stigli u Dublin, Cork, Galway, Limeric, Letterkenny... Prosječno je 2015. svakoga mjeseca u Irsku odlazilo 360 Hrvata, ponajviše onih koji su napuštali Slavoniju. Tijekom 2016. godine Hrvatsku je u potrazi za financijski boljom budućnošću u Irskoj napustilo 5312 građana RH, prosječno 442 svakoga mjeseca. Njihovi su razlozi za napuštanje Hrvatske posve jednostavni, svima razumljivi, egzistencijalni. Prosječna mjesečna isplaćena netoplaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske kreće se oko 5800. Realno, većina ljudi koje svatko od nas poznaje zarađuje puno manje od toga, ako uopće imaju “sreću” biti zaposleni u Hrvatskoj. S druge strane, prosječna plaća nakon plaćanja poreza u Dublinu je oko 18.700 kuna. Zajamčena naknada za sat rada ne može biti niža od 9,15 eura bruto, ovisno o poreznim davanjima ona je oko osam eura neto. To znači da s minimalcem za 160 radnih sati ostvarite 1280 eura. Jasno, u Irskoj su i neki troškovi života veći nego u Hrvatskoj, posebice stanovanje. Čak se i krevet u sobi s dvoje-troje ljudi u Dublinu plaća i do 350 eura, a toliko treba izdvojiti i za polog prilikom useljenja. Što je lokacija bliža središtu Dublina, to su i cijene veće, no u manjim gradovima i mjestima može se pronaći i jeftiniji smještaj i dobar posao. Cijene hrane i potrepština jednake su kao i u Hrvatskoj. Zbog svega toga mnogi od irskih Hrvata ne samo da uživaju u plodovima svoga rada i 2 - 3 puta godišnje otputuju negdje gdje nikada nisu bili nego i mogu svakoga mjeseca sa strane ostaviti nekoliko stotina eura. Scenarij koji još jako dugo neće biti izvediv u Hrvatskoj. E.S.