Kilogram povrća poput špinata i tikvica ove je zime skuplji od kilograma mesa. Naime, na slavonskim tržnicama poput osječke špinat je 30, kilogra, tikvica također 30 i više kuna, a salata u Dalmaciji i 50 kuna. Povrće i voće poskupjeli su za 50, pa i više posto, čak i ono uzgojeno u staklenicima. Povrtlari skok cijena “u nebo” opravdavaju velikim hladnoćama ove zime, a praktičari kažu: Sada se jede zimnica, kome je u ovo doba do zelene salate, neka ju onda i plati kao suho zlato! Dakako, na poremećaj su odreagirali i trgovci.
– Manipuliraju cijenama voća koje je još jesenas pospremljeno u hladnjače pa trgovci sve troškove imaju ukalkulirane do proljeća ili ljeta - upozorava glasnogovornik Hrvatske voćarske zajednice Frane Ivković. On razgoljuje istinu o tome je li (samo) hladnoća razlog poskupljenja povrća i voća ili činjenica da osjetljiva proizvodnja kao što je ova zahtijeva kvalitetnu zaštitu proizvoda u svakoj vremenskoj situaciji? Jer, i druge zemlje po Europi izložene su hladnoćama, burama i drugim vemenskim ekstremima pa ne reagiraju takvim skokovima cijena, nego ulažu u kvalitetne plastenike, staklenike i grijanje.
- Kod nas se to svodi na improvizaciju, zato u Dalmaciji slabašne plastenike odnosi vjetar. Napravljeni su bez ikakvih statičkih procjena. Dobar plastenik mora izdržati i ako puše vjetar od 150 kilometara na sat. Stoga, nije povrće poskupjelo zbog hladnoće nego zbog slabog ulaganja u kvalitetne plastenike, staklenike, grijanje - demistificira skupu zimu na štandovima i policama povrća Ivković, i tu je, nastavlja, na djelu naš mentalitet - što manje uložiti, a što više zaraditi - a na svaki poremećaj odgovoriti podizanjem cijena.
“Takvim odnosom prema ulaganju u posao nećemo nikada biti značajni u proizvodnji povrća, a ni voća”, kaže Ivković. Za voće kaže kako nema mjesta poskupljenju jer je odavno ubrano i uskladišteno u hladnjačama te se njegove cijene ne bi smjele mijenjati od jeseni do proljeća, pa i ljeta.
- Nije rješenje u tome da tko hoće sada jesti salatu, neka ju i plati, problem je puno dublji – ulagati u kvalitetnu zaštitnu infrastrukturu, a ne improvizirati - kaže Ivković i priželjkuje što brže donošenje Zakona o zaštiti od nepoštene trgovačke prakse. “Jer, sada, ovako, nitko ne odgovara za ovakvo stanje”, kaže Ivković.
Skupa ulaganja
Povrtlarka Blaženka Škorvaga iz Punitovaca ne slaže se s ocjenama da povrtlarima nije stalo do kvalitetnih objekata i grijanja za zaštitu povrća.
– Grijanje je preskupo nama u Slavoniji, a da bi naše povrće bilo u rangu s uvezenim, naša salata u tom slučaju bila bi 30 - 40 kuna. Na ovim hladnoćama grijanje bi potrošilo sve i odveo nas u čisti gubitak - kaže Blaženka Škorvaga. Ulažu u kvalitetne, čvrste plastenike, no grijanje, a optimalna bi bila bioenergija, im je preskupo.
– Nismo toliko jaki, nemamo toliko zemlje da bismo se oslonili na bioenergiju. Istina, ona se isplati, ali mi to ne možemo - kaže Škorvaga. Staklenici su im preskupa opcija.
– Za njih bi se trebalo zadužiti i do trećeg koljena, premali smo za to, prevelik je to zalogaj za male. Naše plastenike prvi vjetar ne bi odnio, nemamo krovna otvaranja, ali su profesionalni. Kada smo kretali u ovaj posao, krenuli smo od nule, a sada imamo previše godina za krupne financijske zalogaje, a za što nemamo ni standard naših građana, nemamo tržište da bismo toliko ulagali - ocjenjuje Škorvaga.
Struka je sa Slavonijom i njezinim podizanjem plastenika još donekle i zadovoljna, ali ne i s Dalmacijom gdje se previše improvizira. No, gledajući cijelu Hrvatsku u odnosu na druge, premalo ulažemo u to. Ističu to i u Savjetodavnoj službi.
– U našim uvjetima povrtlarima je to prevelika stavka, poglavito grijanje koje – ovisno o temperaturama, nema uvijek ekonomsku isplativost nego vodi u čisti gubitak, no primjer koji nije preskup, a dobra je zaštita od hladnoće jest plastenik s dvostrukom folijom između čija dva sloja je zrak što povećava temepraturu za tri stupnja. Poseže se i za polipropilenskim folijama, od tzv. agrotekstila s različitim gustoćama. Sprečava smrzavanje, dodatno štiti od izmrzavanja - preporuke su stručne savjetnice za povrtlarstvo, hortikulturu pri Savjetodavnoj službi Sunčice Dombaj.
Preskupa štednja
– Staklenici se više ne podižu u našim uvjetima jer postoje novi plastični filmovi koji imaju bolju karakteristiku od stakla – veće su gustoće, čvrstoće, poboljšanih svojstava za uzgoj. Čak 10-ak godina nije bila takva hladnoća kao ove zime pa su se ljudi pomalo i opustili - kaže Dombaj. Ohrabruje podatak da se sve više povrtlara javlja na natječaje Europske unije.
– Po ovim natječajima i izračunima, plastenici se puno podižu, a stimulira na to i povrat sredstava, potpore - dodaje Dombaj. U Ministarstvu poljoprivrede ističu da su našim poljoprivrednicima kroz podmjeru 4.1.- Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva (4.1.1. Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava) moguća i ulaganja u sektor voća i povrća, i to, ocjena je, uz prihvatljive troškove. Ovako, bez ulaganja u zaštitu, na djelu je – preskupa štednja.
Suzana ŽUPAN
AGROFRUCTUS: MOGUĆNOST GRIJANJA IMAJU MALOBROJNI
- Vremenske neprilike vodeći su razlog oscilacija u proizvodnji, jedini način za uspješnu, profitabilnu proizvodnju je ulaganje u zaštitu nasada - ističu u najvećem regionalnom otkupljivaču povrća AgroFructusu čiji predsjednik uprave Denis Matijević ističe kako su niske temperature prouzročile propadanje dijela roba što, dodaje, nije začuđujuće s obzirom na to da mali dio naših proizvođača ima mogućnost grijanja staklenika/plastenika. “Proizvodnja povrća u staklenicima i plastenicima u Hrvatskoj ima klimatske predispozicije da se radi poluintenzivno, intenzivna proizvodnja moguća je isključivo uz grijanje i dogrijavanje. Sama plastenička proizvodnja, ako se koriste komercijalni izvori energije, nije profitabilna u odnosu na visinu investicije. Realno je stabilna tek kada je subvencionirana investicija, a u ovom dijelu očekujemo napredak kroz korištenje sredstava iz EU fondova”, ističe Matijević.
Potpora za građenje i opremanje
Kroz podmjeru 4.1. sektor povrća i voća može računati na gradnju, opremanje, rekonstrukciju zatvorenih/zaštićenih prostora s opremom, objekata za skladištenje, hlađenje, čišćenje, sušenje, zamrzavanje, klasiranje i pakiranje proizvoda iz vlastite proizvodnje, kao i novih sustava za navodnjavanje, te poboljšanje postojećih sustava. Obuhvaćena je i kupnja opreme za berbu, sortiranje i pakiranje vlastitih poljoprivrednih proizvoda i dr. Najniža vrijednost potpore po projektu može iznositi 37.500, a najviša 7,5 milijuna kuna, osim u sektoru voća i povrća u kojem projekt sadrži i građenje i/ili opremanje objekata za hlađenje (ULO hladnjače) proizvoda iz vlastite proizvodnje čija je najviša potpora po projektu do 15 milijuna kuna. Korisnici moraju udovoljiti uvjetima ekonomske veličine poljoprivrednog gospodarstva – za projekte u sektoru voća i povrća veću od 6000, a za ostale sektore veću od 8000 eura. Kada je riječ o intenzitetu potpore po projektu, on iznosi 50 posto od ukupnih prihvatljivih troškova. Maksimalni intenzitet kombinirane potpore ne smije prijeći 70 posto od ukupno prihvatljivih troškova - kažu u Ministarstvu poljoprivrede.
Nestašica povrća u Europi
Turbulentno je ovih dana s povrćem u cijeloj Europi. U Velikoj Britaniji na snazi je “redukcija” - kupnja salate i brokule ograničena je na samo tri komada po kupcu. Uzroci nestašice su u Španjolskoj čiji su jugoistok prije Božića zahvatile poplave, potom ekstremna hladnoća i snijeg, a što je desetkovalo usjeve i plasteničku proizvodnju koja na europskim policama izvan sezone osigurava i do 80 posto povrća i voća. Najave su kako će do početka nove povrtne sezone, krajem ožujka, biti prostora i za dodatna poskupljenja povrća. Upozorenja su da je u cijeloj Europi proizvodnja pala bar za 40 posto od prosjeka.
kritika
U HRVATSKOJ SE ZAŠTITA SVODI NA IMPROVIZACIJU
30
kuna cijena je kilograma špinata ovih dana na osječkim tržnicama