Hrvatska je u tri i pol godine od pristupanja Europskoj uniji iz europskih fondova povukla 19 posto od ukupno raspoloživih sredstava, što je nešto manje od dvije milijarde eura, dok je lani privukla dvostruko veći iznos nego 2015., procjenjuju u ponedjeljak u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK).

- Iako je Hrvatska iz EU-ovih fondova dosad povlačila neznatno veći iznos od onoga koji je uplaćivala, procjenjujemo da će u 2016. godini taj iznos biti gotovo dvostruko veći nego 2015. - iznosi pomoćnik direktorice HGK-ova Sektora za međunarodne poslove i EU Saša Bukovac.

Lanjska bolja iskorištenost EU-ovih sredstava primarno je rezultat rasta broja objavljenih natječaja, jačih administrativnih kapaciteta u sustavu upravljanja i kontrole EU fondovima, bolje informiranosti, ali i otvorenosti financijskog sektora za pružanje potpore prijaviteljima, ocjenjuju u HGK-u.

Hrvatska je 2014. iz proračuna EU-a povukla 584 milijuna eura, godinu poslije 556 milijuna, dok bi za 2016. to moglo iznositi oko 850 milijuna eura, kažu u HGK-u oslanjajući se na podatke Ministarstva financija. Glavninu uzroka dosadašnjega slabijeg povlačenja sredstava iz EU fondova u Komori pripisuju neuravnoteženosti velikog broja projektnih prijedloga, nedostatku osoblja u nadležnim tijelima te učestalim izmjenama natječajne dokumentacije.

Bukovac napominje kako je važno utvrditi konkretna područja za koja postoji jasno izražena potreba za sufinanciranjem te u skladu s time raspisivati pozive koji će biti pravovremeno najavljeni.

- Optimistični smo i predviđamo da će korištenje EU fondova u Hrvatskoj u novoj godini bilježiti dodatni rast, koji će osigurati i značajno bolju ukupnu iskorištenost EU fondova - kaže on.

Predsjednik Uprave Regionalne razvojne agencije Slavonije i Baranje Stjepan Ribić, komentirajući podatke o povlačenju sredstava, kaže kako ne treba žaliti za propuštenim, nego ispraviti pogreške i raditi više i kvalitetnije pripremati projekte kako bismo ubuduće povukli više sredstava i pokrenuli više investicija.

On podsjeća kako je pretpristupno razdoblje trebalo poslužiti za “učenje” u pripremi projekata i povlačenju EU sredstava. No, to razdoblje, podsjeća, mnogi u Hrvatskoj nisu shvatili na najbolji način.

- Mi smo ga u Osječko-baranjskoj županiji shvatili 'bolje' i na vrijeme smo počeli ulagati u edukaciju ljudi te se možemo sada hvaliti brojkama. Oni koji se nisu prilagodili novom sustavu, sada kasne u povlačenju sredstava iz EU fondova - pojašnjava Ribić.

Ribić zaključuje kako će dobar izazov biti pripremiti dobre razvojne projekte koji će biti realizirani najavljenim Vladinim izdvajanjem 2,5 milijardi eura za Projekt Slavonija.

- Osobno vjerujem da je moguće mnogo toga pokrenuti u Slavoniji i Baranji ovim projektom - zaključuje Ribić.