- Kada bih s nekim odmakom morao sagledati to po čemu će 2016. ostati zapamćena u hrvatskoj ekonomiji, mogao bih reći da su se zapravo do 2015. godine iscrpili svi negativni efekti politika prethodnih vlada, poput povećanja PDV-a vlade Jadranke Kosor, pa i dizanja PDV-a i cijena energije Milanovićeve vlade. Tim su mjerama bivše vlade Hrvatskoj produžile recesiju. Praktično je Hrvatska u 2016. došla na svoju prirodnu stopu rasta koja se kreće oko 2,5 posto, premda će rast BDP-a u ovoj godini biti i 2,8 ili 2,9 posto. Tom je rastu pridonijelo pozitivno okruženje Hrvatske i struktura domaćeg gospodarstva s rastom industrijske proizvodnje, izvoza te turističke potražnje. U 2016. smo konačno osjetili “tvrdo tlo” pod nogama. U odnosu na 2008. potonuli smo deset metara ispod površine. Europa je iznad 2008. godine, a zemlje slične Hrvatskoj su 18 posto iznad te razine. Tu se vidi koliko smo pali - kaže ekonomist Ljubo Jurčić.

Hoće li gospodarstvo ići prema gore, dodaje Jurčić, isključivo ovisi o Vladi i zakonima i sustavima koje će donijeti u prvih šest mjeseci 2017. Ako bude donijela stručnu i konzistentnu ekonomsku politiku, ističe, onda bi tu stopu rasta mogli značajno podići već 2017., a 2018. ići i preko četiri posto rasta.

- U Europi se predviđa da će turistička potražnja u 2017. rasti za tri do pet posto. Nama će se preliti dio tih postotaka, pod uvjetom da ne bude nikakvih incidenata. Predviđanja su da će u 2017. Europa rasti između 1,5 do dva posto, što je doista golem rast i donosi za Hrvatsku još jedan pozitivan efekt iz okruženja te možemo očekivati rast našeg izvoza, predviđam po stopi od oko pet posto. Uz sve to, poduzeća i građani su se u proteklom razdoblju razdužili i sada im je veći kreditni potencijal. Dakle, možemo očekivati i rast potrošnje, a kada se doda i mogućnost korištenja novca iz europskih fondova, može se očekivati i rast investicija. To su pozitivna predviđanja. Negativno je što će rasti i uvoz i on će poništiti efekt izvoza. Baza uvoza je veća od baze izvoza i ako budu rasli istom stopom, negativna razlika će nam rasti. Dakle, stopa rasta u 2017. mogla bi biti od dva do 2,5 posto, a ako Vlada donese pozitivne mjere, rast bi trebao biti veći - zaključuje Jurčić.