Premijer Andrej Plenković u programu svoje vlade visoko je istaknuo provedbu reindustrijalizacije Hrvatske i podizanje konkurentnosti industrije radi otvaranja novih radnih mjesta.

Činjenica je da se istok Hrvatske razvijao proteklih desetljeća zahvaljujući industrijskoj proizvodnji, a ne poljoprivredi. Čak i da se različitim mjerama domaćoj poljoprivredi pomogne u podizanju s dna, ona više nikada neće zapošljavati toliko ljudi kao nekada. Suvremena ratarska proizvodnja, farme, pa i voćarska proizvodnja, više ne trebaju velik broj zaposlenika. Dakle, posao Slavoncima može osigurati prvenstveno industrija i zbog toga je za Slavoniju, Baranju i zapadni Srijem reindustrijalizacija u pravom smislu slamka opstanka.

Da se razumijemo, nitko ne treba niti može očekivati i u najboljem scenariju realizacije političkih ideja i obećanja privlačenje teške industrije na istok Hrvatske. I informatička industrija s proizvodnjom softvera, primjerice, jest industrija. Donosi prosperitet, nove tehnologije, treba i zapošljava mnogo ljudi, i to uglavnom visokoobrazovanih, izvozi, ostvaruje visoke prihode i profite... Kada se govori o reindustrijalizaciji na području Slavonije i Baranje, svakako se tu najviše može govoriti o prehrambenoj industriji, drvoprerađivačkoj, papirnoj, pa i metalskoj, s obzirom na tradiciju pojedinih industrijskih centara poput Slavonskog Broda i Belišća, ili, recimo, tzv. zelenoj industriji temeljenoj na obradi otpada, pa i energetici.

U toj reindustrijalizaciji sve su oči usmjerene prema državi i Vladi, no što je tu s lokalnom samoupravom? Pitali smo to i dva naših ekonomista - Ljubu Jurčića i Damira Novotnyja.

- Jasno je kako vlada sastavlja strategiju i o središnjoj državnoj vlasti svakako ovise modeli privlačenja inozemnih investitora. Dobar primjer je slovačka vlada koja je svojevremeno načinila strategiju privlačenja automobilske industrije, da bi danas ta zemlja bila najveći proizvođač automobila po stanovniku u svijetu. Slovačka je davala posebne olakšice investitorima i niz prava financiranih iz državnog proračuna. Na područjima zemlje, koja su Slovačkoj bila zanimljiva za reindustrijalizaciju, investitorima su davali besplatno zemljište za proizvodne pogone, oslobodili su ih poreza na dobit na deset godina, oslobodili poreza na dohodak i doprinose na određeno razdoblje, financirali obrazovanje kadra... Investitore je na sličan način privlačila i Rumunjska. No, i lokalna samouprava također može mnogo toga učiniti. Prvenstveno može privlačiti i poticati na ulaganja male investitore. Jedan od načina je osiguravanjem infrastrukture. Lokalna samouprava može iz EU fondova dobiti dobar dio novca za gradnju gospodarske infrastrukture. Općine, gradovi i županije mogu izgraditi i pametnu energetsku mrežu kako bi industriji osigurali jeftinu energiju. Znam za primjer 11 općina u Austriji koje su se udružile i sagradile više energana na biomasu i privukle tako 1100 radnih mjesta - kaže Novotny.

On ističe da Slavonija ima pretpostavke za proizvodnju hrane, a hrana je uvijek namijenjena lokalnom području, jer je besmisleno transportirati je na velike udaljenosti. Napominje kako i za prehrambenu industriju jedinice lokalne samouprave mogu mnogo napraviti, biti čak i partneri poduzetnicima u, recimo, gradnji logističkih objekata.

- Prerađivačka industrija može se relativno brzo značajnije pokrenuti. Slovačkoj je bilo potrebno oko pet godina. Češkoj slično. No, problem bi kod nas mogao biti nedostatak radne snage - upozorava Novotny.

Ekonomist Ljubo Jurčić napominje kako je za reindustrijalizaciju najveća odgovornost na središnjoj državnoj vlasti, jer predstavlja jednu od temeljnih vladinih ekonomskih politika. Lokalna samouprava je središnjoj vlasti vrlo važna u stvaranju uvjeta za provedbu te ekonomske politike i sama zapravo ne može privući industriju u nekom ozbiljnijem obujmu.

- Dakle, ako se strategijom na državnoj razini neki prostor u zemlji odredi za smještanje određene industrije, lokalna samouprava treba osigurati komunalni prostor i infrastrukturu neophodnu za tu industriju. Međutim, tu je i potreba razvoja institucionalne infrastrukture koju čine, recimo, škole, razne institucije, banke, špediteri i slično, ponovno je važna suradnja središnje državne i lokalne vlasti zbog različitih, pa i isprepletenih nadležnosti - kaže Jurčić.

I on, kao i Novotny, ističe kako lokalna samouprava može poticati razvoj neke industrije čak i vlastitim ulaganjima. Primjerice, gradnjom skladišnih prostora ili, hladnjače koju koristiti više poduzeća i koju će nakon nekoliko godina privatizirati. Drugim riječima, iako je dovođenje industrije u nadležnosti središnje države, lokalna samouprava ne može niti smije spavati očekujući samo da će vlada osiguravati prosperitet i razvoj.