Novom prekograničnom razmjenom informacija u Europskoj uniji policiji se olakšava procesuiranje prometnih prekršaja počinjenih u inozemstvu.

U izvješću Europske komisije navodi se da je intervencija EU-a imala pozitivan učinak na rješavanje problema teških prometnih prekršaja u Europi. Novim europskim zakonodavstvom državama članicama na raspolaganje se stavlja elektronički informacijski sustav koji omogućuje utvrđivanje identiteta vozača iz EU-a koji počine prometni prekršaj u inozemstvu. Zbog toga se broj istraga prometnih prekršaja koje su počinili nerezidenti od 2013. do 2015. učetverostručio te sada iznosi približno dva milijuna. U taj su broj uračunati prekršaji kao što su prekoračenje brzine, prolazak kroz crveno svjetlo, nekorištenje sigurnosnih pojaseva i vožnja pod utjecajem alkohola, koji zajedno uzrokuju 75 posto smrtnih slučajeva na cestama.

Trenutačno sustav koriste 23 od 28 zemalja EU-a jer Velika Britanija, Danska i Irska imaju odgodu do 6. svibnja 2017. godine, a Finska i Portugal tek trebaju implementirati sustav.

Europska povjerenica za transport Violeta Bulc pojasnila je da će zahvaljujući novom automatskom sustavu izmjena informacija manje prekršitelja ostati nekažnjeno. ”Ovo je vrlo dobra vijest za sigurnost na europskim cestama i pozivam zemlje članice da u potpunosti koriste prednosti i mogućnosti ovog sustava”, rekla je.

Sustav, između ostaloga, osigurava brzu i zaštićenu provjeru informacija o registraciji vozila i ne generira nepotrebne administrativne troškove. No ipak, sustav još nije iskorišten u svom punom potencijalu, pa tako, primjerice 2015. godine, polovina registriranih prometnih prekršaja stranih državljana nisu bili istraženi niti sankcionirani. Također, izvješće o procjeni učinkovitosti sustava sugerira da bi se mogli uzeti u obzir i neki dodatni prekršaji koji su vezani uz sigurnost prometa, poput nedovoljno držanje razmaka između vozila ispred, opasno pretjecanje i opasno parkiranje.

Sustav je postavljen tako da omogućava identifikaciju stranog vozila policiji u zemlji u kojoj je prekršaj počinjen. Nakon što se otkrije ime vlasnika vozila i adresa, šalje se obavijest osumnjičenom prekršitelju, ali ovisi o svakoj zemlji posebno, hoće li poduzeti daljnje korake. U slučajevima da prekršitelj odbija platiti kaznu, primjenjuje se Odluka Vijeća Europe o primjeni načela uzajamnog priznavanja na novčane kazne iz 2005. godine. U toj odluci piše i da se novčana kazna može zamijeniti zatvorskom: “Kada nije moguće izvršiti odluku u cijelosti ili djelomično, država izvršiteljica može primijeniti alternativne sankcije, uključujući kaznu zatvora”. No isto tako, ostavlja mogućnost i oprosta, jer već u idućem članku stoji da “pomilovanje i oprost može dodijeliti država izdavateljica, a također i država izvršiteljica”. U to se ne bi trebalo previše pouzdati, jer “sredstva dobivena izvršenjem odluka pripada državi izvršiteljici”.

Treba reći da sustav nije harmoniziran ni što se tiče naravi određenih prekršaja, ni što se tiče sankcija. Pa će se primjenjivati pravila one zemlje u kojoj je prekršaj počinjen.