Hrvatska je samo prošle godine negativnim prirodnim prirastom izgubila 17 tisuća ljudi, što je jednako broju građana koji su izgubili živote tijekom nekoliko godina Domovinskog rata i agresije na Hrvatsku, upozorio je demograf, dr. sc. Stjepan Šterc, na tribinu organiziranoj u Belišću u povodu 50. godišnjice osnutka Župe sv. Josipa Radnika.

- Zabrinjavajući negativni demografski trendovi posljednjih desetljeća poput elementarne nepogode pogađaju Hrvatsku i prijete pravom katastrofom i nestajanjem cijelog jednog naroda. U Hrvatskoj nema ni jednog pozitivnog demografskog pokazatelja, no za to nitko ne mari. U bilo kojoj drugoj uređenijoj državi zbog toga bi se već odavno sazvale izvanredne sjednice vlade. Kao da negativni prirast sam po sebi nije dovoljan, iz Hrvatske se prema službenim statistikama odselilo u godini dana još oko 30.000 ljudi, no naši podaci kažu da je ta brojka u stvarnosti dvostruko veća. Dakle, samo u prošloj godini ostali smo bez gotovo 80.000 ljudi, a na osnovi čega se lako može izračunati da će za 10 godina ta brojka iznositi na razini Hrvatske između 500.000 i 800.000 ljudi, upozorio je Šterc naglasivši kako sva ta događanja poprimaju razmjere katastrofe i kako bi vrlo lako u određenom vremenu u pitanje mogao doći i opstanak cijelog sadašnjeg sustava.

Najteža situacija s tim u vezi definitivno je u Slavoniji i Baranji, na koju se odnosi čak 100.000 od ukupnog broja od 152.000 ljudi koje je Hrvatska izgubila depopulacijom, što najbolje ilustrira zabrinjavajuću silinu poslijeratne depopulacije u regiji u kojoj će za 10 godina više od 40 posto stanovništva činiti građanstvo starije od 60 godina i gdje će se posljedice snižavanja rodnosti tek osjetiti, jer Hrvatska je već sada peta nacija u svijetu po ukupnoj starosti. Demograf Šterc između ostalog dodaje da nam u prilog ne ide ni loša ekonomska situacija.

- Nastavi li se iseljavanje sadašnjom dinamikom, Slavonija će za 10 godina imati 300.000 stanovnika manje, i to uglavnom mladih i obrazovanih ljudi u dobi od 20 do 40 godina te njihovih kompletnih obitelji koji će se teško ili nikako vratiti u okrilje Hrvatske ako se u idućih pet godina nešto hitno ne poduzme s tim u vezi. Samo je toliko vremena ostalo za konkretne poteze i mjere kako bismo uspjeli izbjeći klasični demografski slom na čijem rubu već hodamo. Nakon tog vremena više ne možemo biti sigurni da ćemo se moći demografski obnoviti, poručuje Šterc te pojašnjava: “Hrvatska nikada nije bila u tako teškoj situaciji, u kojoj zapravo više ne možemo revitalizirati domicilnu populaciju, a za to vrijeme, umjesto da se bavimo problemom kako spriječiti demografski slom koji nam prijeti, a s kojim se već uhvatilo u koštac mnoštvo EU zemalja, mi uvodimo novi porezni sustav na strukturu stanovništva gdje si 70 posto građana nije u stanju priuštiti sedam dana godišnjeg odmora izvan kuće, gdje 63,7 posto ne može pokriti izvanredne troškove i veće kvarove u kućanstvu, gdje 30 posto zbog siromaštva kasni s plaćanjem režija i gdje 9,7 posto nije u mogućnosti priuštiti si grijanje ni u najhladnijim mjesecima”, naglašava Šterc dodajući da će svi oni koji ignoriraju brojke i stanje na koje on neprestano upozorava biti sudionici demografskog nestanka Hrvatske.