Pitali smo stručnjake iz agrara šta misle o poreznim prijevarama i crnom tržištu u našoj poljoprivredi.

Krešimir Kuterovac, direktor konzalting tvrtke Inagra d.o.o. i stručnjak koji je do sada obrađivao i predlagao novi model poreza u poljoprivredi, kaže kako smatra da crno tržište i porezne prijevare u poljoprivredi nisu ništa zastupljenije negoli je to u sektorima turizma i ugostiteljstva, trgovine i sličnima.

- Prema mojoj procjeni, u hrvatskoj se poljoprivredi na crno protrguje oko 25 posto proizvoda. Danas u poljoprivrednoj proizvodnji imamo manje poljoprivrednike, koji nisu u sustavu PDV-a, i veće, koji jesu, te otkupljivače i trgovce poljoprivrednim proizvodima. Mali poljoprivrednici ponašaju se kao krajnji kupci i kod njih je mala vjerojatnost poreznih prijevara. Zavisno od veličine, mogu djelomično sudjelovati u kreiranju crnoga tržišta, ali tu je šteta za državu ograničena. Kada prodaju robu u veleprodajne kanale, na svoju robu ne mogu zaračunati PDV, ali ona može biti potencijalna opasnost u daljnjim trgovinskim transakcijama u smislu kružnih prijevara s PDV–om - kaže Kuterovac. Kako nadalje navodi, poljoprivrednici u sustavu PDV-a dio svoje proizvedene robe prodaju na crnom tržištu jer je teško kontrolirati stvarno proizvedene količine poljoprivrednih roba. - Pravne osobe koje kupuju robu od poljoprivrednika kupuju od onih koji nisu u sustavu PDV-a, bez obračunanog PDV-a, a ta roba u daljnju prodaju ide uz obračun PDV-a. Moguće je da se i dio crne robe (od poljoprivrednika u sustavu PDV-a) kupuje i prikazuje kao roba malih poljoprivrednika te ona dalje ide u legalne tijekove tržišta s obračunanim PDV-om. To je, naravno, prekršaj i država je oštećena za već rečeni PDV i porez na dohodak/dobit, a tvrtka koja to radi netransparentnim isplatama (keš na blagajni, otkupni blok) prikriva stvarni tijek novca. Kružne prijevare PDV-a moguće su u poljoprivredi iako se u pravilu radi o robi proizvedenoj u Hrvatskoj baš zbog toga što postoji roba koja se kupuje legalno bez PDV-a, pa se i ponaša (u vezi s PDV-om) kao roba koja dolazi iz uvoza, a na kraju roba završava u potrošnji ili izvozu. Moguće su i takve situacije i onda se radi na istom principu kao i u ostalim sektorima, preko više različitih tvrtki, a prva tvrtka koja kupuje robu trebala bi biti tvrtka koja nestaje i koja pravi štetu za neuplaćeni PDV. Konkretno mi nisu poznate takve situacije, ali to ne znači da ih nema - zaključuje Kuterovac, uz napomenu da bi s ciljem suzbijanja crnog tržišta trebalo fiskalizirati i tvrtke kako je država prije nekoliko godina fiskalizirala svaku baku koja prodaje na tržnici. “Osim toga, crno tržište u ratarstvu može se smanjiti pojačanim kontrolama, što iziskuje velik angažman inspektora i države ili korištenjem modernih dostupnih tehnologija i inovacija, koje preko satelitskih obrađenih fotografija procjenjuju urod poljoprivrednih kultura”, kaže Kuterovac.Z.Rupčić