Objavljeno 19. listopada, 2016.
Najučestaliji uzrok privremene nesposobnosti za rad u Hrvatskoj, s udjelom od 23 posto, prema podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, jesu mišićno-koštane bolesti (MKB). Najveći ukupni broj dana korištenja privremene nesposobnosti za rad (bolovanja) u 2015. godini prema skupinama bolesti, doznajemo u HZZO-u, bio je 3.145.237 i odnosio se na skupinu bolesti mišićno-koštanog sustava i vezivnog tkiva.
42.000 oboljelih
Ovih dana u javnosti se spominjalo kako se procjenjuje da od reumatoidnog artritisa i spondiloartritisa u Hrvatskoj boluje oko 80.000 osoba. Koordinatorica Hrvatskog nacionalnog odbora Desetljeće kostiju i zglobova 2010.-2020. Jadranka Morović-Vergles nedavno je izjavila kako je cilj struke povećati svijest javnosti o tim bolestima i promicati multidisciplinarnu skrb o njima kako bi se postigao glavni cilj, a to je što je veće moguće očuvanje radne sposobnosti tih ljudi. Kazala je kako je artritis upalna reumatska bolest koja se ubraja u skupinu mišićno-koštanih bolesti (MKB), koje su jedan od glavnih uzroka kronične radne nesposobnosti u cijelom svijetu te vodeći uzrok izgubljenih radnih dana u EU-u.
Prošle godine, kazala je Morović-Vergels, održan je osnivački sastanak Nacionalne koalicije Fit for Work Hrvatska, u sklopu projekta Fit for Work Europe, osnovanog 2007., koji se bavi radnom sposobnošću oboljelih od MKB-a. Prema istraživanju provedenom 2008., u kojem je sudjelovala i Hrvatska, križobolja, reumatoidni artritis i spondiloartritisi uzrok su radne onesposobljenosti kod gotovo 42 tisuće oboljelih u Hrvatskoj.
Mišićno-koštane bolesti, navode u Savezu samostalnih sindikata Hrvatske, Europu koštaju milijarde eura. Europska konfederacija sindikata (ETUC) tako od Europske komisije traži rješavanje glavnog uzročnika profesionalnih bolesti u Europi: epidemija bolova u kralježnici, ramenima, vratu, laktovima, rukama i koljenima, koja dovodi do ozbiljnog pogoršanja kvalitete života radnika, te gubitaka milijuna radnih dana. Trošak za poslodavce, radnike i zdravstvene službe, kako prenosi SSSH, procijenjen je na 163 milijarde eura.
Nedostaju reumatolozi
Prof. dr. Jasminka Milas-Ahić, reumatolog i pomoćnica ravnatelja za kvalitetu zdravstvene zaštite i nadzor u osječkom KBC-u, također potvrđuje da su mišićno-koštane bolesti jedan od glavnih uzroka kronične radne nesposobnosti u cijelom svijetu te vodeći uzrok izgubljenih radnih dana u EU-u.
- Oko 120 milijuna Europljana boluje od MKB-a, a u industrijaliziranom svijetu utječe na više osoba od bilo koje druge bolesti, utječe na kvalitetu života ne samo oboljelih već i njihovih obitelji. U sklopu mišićno-koštanih bolesti razlikujemo dvije velike skupine: upalne reumatske bolesti (reumatoidni artritis, spondiloartritis i dr.) te neupalne reumatske bolesti (degenerativne bolesti kralježnice, osteaortritis i dr.) - pojašnjava dr. Milas-Ahić te upozorava: “U Hrvatskoj postoji i problem manjka specijalista reumatologije, te se procjenjuje da manjka oko 30 posto od potrebnog broja reumatologa, zbog čega pacijenti moraju čekati na prvi pregled. Također važno je naglasiti da ako se upalne reumatske bolesti ne liječe pravovremeno, dolazi i do smanjenja kvalitete života te povećane smrtnosti.”
Maja MUŠKIĆ
BOLESTI KRALJEŽNICE OD EUROPE NAPRAVILE “BOGALJA”
Europska konfederacija sindikata, prenosi SSSH, upozorava kako bolesti kralježnice čine Europu “bogaljem”, te da je samo u Francuskoj izgubljeno gotovo devet milijuna radnih dana zbog bolova kralježnice i ostalih mišićno-koštanih problema, a sa starenjem europske radne snage taj će problem biti samo gori. Europska komisija je 2013. godine odbila podržati direktivu o “ergonomiji na radnome mjestu”, koju su predložili poslodavci i sindikati, te je umjesto toga izdala neobvezujuću preporuku. ETUC naglašava kako Komisija konačno mora priznati kako preporuka jednostavno nije dovoljna, te da je potrebno učiniti puno više.
ZA PETAMA MKB-u OZLJEDE I OTROVANJA
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje dostavio nam je podatke o uzrocima bolovanja koji su za petama MKB-u. “1.673.229 dana korištenja bolovanja odnosilo se na ozljede, otrovanja i ostale posljedice vanjskih uzroka, 1.413.255 dana korištenja bolovanja odnosilo se na bolesti dišnog (respiracijskog) sustava i 1.270.104 dana korištenja bolovanja odnosilo se na skupinu mentalnih poremećaja i poremećaja ponašanja”, navode u HZZO-u.
OD 900 KONTROLA SVAKO TREĆE BOLOVANJE BILO JE LAŽNO
Zbog prevelikog broja bolovanja HZZO je poslao svoje inspektore u kontrolu. Kako je objavila Nova TV, u nekim je regijama zabilježeno više od 40 posto lažnih bolovanja. “U prošloj godini imali smo 38.000 ljudi na bolovanju, a ove ih godine imamo 46.000 - na dnevnoj razini”, kazao je ravnatelj HZZO-a Fedor Dorčić. Obavljeno je 900 kontrola i svako treće bilo je - lažno. Najviše se vara u riječkoj i splitskoj regiji. “Možemo reći da je gotovo svako drugo bolovanje na tom području bilo neopravdano”, dodao je Dorčić.