SLAVONSKI BROD - Četvrtu godinu zaredom Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest, koja obilježava dva desetljeća postojanja, mladim je povjesničarima dodijelila nagrade za najbolji rad. Cilj je nagrade, prema riječima predstojnika podružnice Stanka Andrića, promicanje istraživanja povijesti te historiografskog istraživanja i pisanja u najmlađoj izvanakademskoj i akademskoj populaciji, do 28 godina.

Od prijavljenih sedam radova peteročlano je povjerenstvo u sastavu Suzana Leček, Mato Artuković, Stanko Andrić, Robert Skenderović i Milan Vrbanus, izabralo tri inovativna rada. Prvonagrađeni, “Stanovništvo jugoistočne Baranje od 16. do početka 20, stojeća” suautora Zagrepčanina Luke Jakopčića i Mislava Matišića, prof. geografije i povijesti iz Belišća - povijesno je demografska tema relevantna i za današnje demografske probleme toga dijela Hrvatske.

- Prvotni je motiv bio istražiti povijesnu podlogu suvremenih demografskih problema u Baranji danas. Utvrdili smo da se Baranja u tom smislu, kao i cijela istočna Hrvatska, nalazi na epohalnoj prekretnici i da su se procesi koji traju unatrag dva i više stoljeća zapravo u drugoj polovini 20 stoljeća drastično preokrenuli pa je i zaključak da bi i razvojni odgovori trebali biti nekonvencionalni, inovativni, izvan uvriježenih razvojnih fraza - rekao je Luka.

Istraživanje je podloga za budućnost, smatra Mislav, koji je vođen putovima svojih predaka “odvukao” Luku u Baranju, u koju se mnogi zaljube zbog njezine mističnosti, multikulturnosti, očuvane tradicije...

- Razmišljali smo kako revitalizirati Baranju kao periferiju najveće problemske regije u Hrvatskoj i zaključili da mladi mogu krenuti od znanstvenog rada. Optimizma im ne nedostaje. Za rad 'Čimbenici pojave i održivosti hajdučije na slavonsko-srijemskom području u XVIII. stoljeću', druga je nagrada pripala osječkom studentu Veljku Maksiću jer je fenomen hajdučije, kao relativno popularnu temu, sagledao na nov način.

- Čitajući knjige Slavka Gavrilovića, zaintrigiralo me to pitanje i odlučio sam napraviti sintezu - kaže student, svjestan da je potrebno mnogo toga istražiti za relevantnu ocjenu hajdučije.

Za Brođane možda najzanimljivija tema - kako su se u posljednjih sedam desetljeća mijenjala imena ulica i trgova u Slavonskome Brodu - donijela je treću nagradu profesorici latinskog i povijesti Ivani Drmić, koja je svojim radom pokušala pokazati da su se kroz preimenovanja ostvarivale političke ideologije.

Premda ocjenjivački sud nije imao jedinstven stav, zaključeno je kako je rad zanimljiv i ambiciozan pokušaj kompleksnu literaturu povezati s konkretnim problemima.

- Fokusirala sam se na razdoblje NDH i kasnije do danas. Htjela sam pokazati da ulice i trgovi kao imena nisu apolitični i ahistorijski, nego pridonose povijesnosti javnog prostora i uvelike promjene ovise o političkim zbivanjima i promjenama. Sve pridonosi simboličkoj obojenosti prostora koja ovisi o ideologiji tog razdoblja, a obrasci su karakteristični za svako razdoblje. Takvi simboli su karakteristični za glavne trgove i ulice - navodi autorica.

Središnja slavonskobrodska ulica - danas Petra Krešimira IV. (poznata kao Široka), najčešće je mijenjala naziv. Za vrijeme NDH Trg kralja Petra preimenovan je u Trg Adolfa Hitlera, koji od 1945. do danas nosi ime Trg pobjede, a vječno korzo, danas Trg Ivane Brlić-Mažuranić dugo je bio Trg Maršala Tita, a prije toga bana Josipa Jelačića.

U jednoj od najdužih brodskih ulica, nekadašnjoj P. P. Njegoša, promjene nisu bile tako česte. No, oko imena Mile Budaka, koje od '93. do danas nosi, još se diže prašina. Autorica je suzdržana oko imena na kojem se od 2011. lome koplja.

Koliko god odaziv na natječaj mladih povjesničara bio slab, brodska podružnica Instituta za povijest već četiri godine vjetar je u leđa onima čiji se radovi novčano i simbolički nagrađuju. I najnoviji će biti objavljeni u publikacijama ove ustanove, a mogu poslužiti i kao podloga za buduće projekte i ostanak mladih na ovim prostorima.