Za hrvatske pčelare ova je godina, s iznimno puno oborina, leda i mraza, jedna od najtežih. Prema riječima Ernesta Nada, voditelja Odjela za poljoprivredu pri Županijskoj komori Osijek, prema prvim procjenama prinos meda po košnici kretat će se do 10 kilograma, što, kako on naglašava, nije dostatno ni za prezimljavanje pčela, a kamoli za daljnju prodaju.

Usporedbe radi valja navesti da je u dobrim godinama prosječni prinos bio između 20 i 30 kilograma po košnici, ovisno o tome radi li se o stacioniranoj ili selećoj proizvodnji. U selećoj proizvodnji, naime, ostvaruju se viši prinosi.

Sve to skupa dat će još jači vjetar u leđa uvozu meda, koji se miješa s domaćim i na našem tržištu prodaje kao hrvatski. Prema podacima koje smo dobili od Hrvatske gospodarske komore - Županijske komore Osijek, u pet mjeseci ove godine u Hrvatsku je uvezeno 645 tona meda, u vrijednosti od 1,4 milijuna eura (što znači da je njegova cijena 2,17 eura po kilogramu), a izvezene su samo 184 tone, u vrijednosti od 699 tisuća eura, odnosno 3,8 eura po kilogramu, što samo dokazuje kvalitetu meda iz Hrvatske.

- Što se uvoza i izvoza meda tiče, slične su brojke zabilježene prošle godine, a najviše je meda uvezeno iz Kine, manji dio iz Španjolske. U posljednjih pet godina Hrvatska je na tržište Europske unije izvezla  svake godine po više od 1000 tona meda, što je činilo gotovo 30 posto ukupne hrvatske proizvodnje. I dalje ostaje uvjerenje da Hrvatska treba biti izvozno orijentirana što se tiče meda, a od resornog ministarstva i buduće Vlade RH očekuje se da stvore sve pretpostavke za razvoj te proizvodnje.

Kad je riječ otkupnoj cijeni meda, Slavko Stojanović, predsjednik Županijskog saveza pčelara Osječko-baranjske županije kaže, da se ona ove godine kreće na razini prošlogodišnje, što znači da se, primjerice, med od uljane repice otkupljuje po 19 kuna za kilogram, cvjetni po 24 kune, a od kestena i bagrema po 30 kuna za kilogram.

- Mi smo ove godine zabilježili mikrolokacije gdje su bile dobre paše, ali i one gdje to nije bilo tako. U stacionarnom načinu pčelarenja rijetko je koji pčelar imao dva vrcanja jer je ova godina znatno lošija nego lanjska, odnosno može se čak reći da je čak bila lošija i od katastrofalne 2014. godine - kaže Stojanović.