Objavljeno 27. rujna, 2016.
Mnoštvo kandidata za novog predsjednika SDP-a učinilo je te unutarstranačke izbore vrlo zanimljivim. Za čelnu dužnost u stranci vlada prilično zanimanje – do sada je kandidaturu najavilo sedam članova SDP-a – Tonino Picula, Ranko Ostojić, Orsat Miljenić, Domagoj Hajduković, Vesna Škulić, Gordana Sobol i Karolina Leaković. Spominje se mogućnost kandidiranja i šefa zagrebačke stranačke organizacije Davora Bernardića.
Komentirajući tako velik broj kandidiranih, politolog Davor Gjenero ističe kako je Zoran Milanović u SDP-u uspostavio autoritarni sustav upravljanja, u kojemu je stranku kontrolirala od njega izabrana i o njemu ovisna oligarhija. U to vrijeme su se tek rijetki, dodaje Gjenero, usudili javno govoriti drukčije. Tada su u stranci, podsjeća, na taj način javno govorili Komadina, Picula ili Bernardić, te Rajko Ostojić, koji je potisnut u stranu, ili Aleksandra Kolarić, koja je izbačena iz stranke.
- Zanimljivo je da se svi ti ljudi na neki način sada pojavljuju u utrci za novog predsjednika, ili su se bar njihova imena u svezi s tim spominjala. Tu je Picula s još jednim čovjekom koji je na neki način bio istjeran iz stranke - Davorkom Vidovićem - u svom timu. Pojavljuje se i Bernardić, iza kojega evidentno stoje Rajko Ostojić i Komadina, a željela bi se tu pojaviti i Aleksandra Kolarić, kojoj to Milanovićeva sljedba ne dopušta. S druge strane, pojavljuju se tri aktera koja su bila dijelom Milanovićeve oligarhije. Za Domagoja Hajdukovića pak teško je ocijeniti je li se sam odlučio kandidirati ili je to učinio na nečiji nagovor - kaže Gjenero.
Dva bloka
Ističe i kako se vidi da je stranka sustavno bila personalno zapostavljana u vrijeme dok ju je vodio Milanović te da su jedini koji nude političku promjenu u stranci ljudi poput Picule, Vidovića, Rajka Ostojića i Komadine, pa i Aleksandre Kolarić, politički posve profilirani u vrijeme dok je stranku vodio Ivica Račan. S druge, pak, strane tu su, kaže, ljudi koji su obavljali tehničke poslove za Milanovića i jedan jedini čovjek koji ne pripada u te dvije grupe - Davor Bernardić.
- On je zapravo politički stasao i u pravom se smislu politički razvio nakon prethodno navedenih, ali samo u glavnom gradu. Na periferiji mu je uvijek bio zatvaran prostor istupa na ključna politička mjesta. Tako mu je na prošlim izborima za gradonačelnika bilo onemogućeno da uđe u tu utrku - kaže Gjenero, koji ne smatra da to što će se glasovi rasuti na više kandidata može otvoriti prolaz u drugi krug nekome od autsajdera. Oni koji nisu u prvom planu - ili ne znaju zašto su se kandidirali, ili su to učinili zato da pokušaju napraviti zbrku u političkoj areni. Ali stranka će se zapravo podijeliti na dva bloka - milanovićevski i antimilanovićevski, i u drugom krugu će izbor biti vjerojatno između te dvije struje. Ne treba biti uvjeren da će svi koji su istaknuli kandidaturu doista na kraju biti kandidati, možda se tu postignu i neki međusobni dogovori - zaključuje Gjenero.
Sazrijevanje stranke
- Mislim da je dobro da ima što više kandidata i da će se kroz to na kraju sve isprofilirati. Ne vjerujem u teoriju da tu netko nešto želi “zamagliti” i donijeti nekome poneki glas, nego se ljudi jednostavno javljaju jer vjeruju da možda imaju neke šanse, a neki pak žele vidjeti koliku podršku uživaju - rekao nam je politolog Tihomir Cipek s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu. Na pitanje kako će brojnost kandidata utjecati na rasplet izbora i može li se dogoditi da više kandidata u sličnom političkom dijelu SDP-u ugrozi prolazak u drugi krug bilo kojega od njih, na račun nekog slabijeg, kaže da se i to može dogoditi, ali on ipak smatra da je podjela tu jasna - s jedne strane, na tradicionalnu SDP-ovsku liniju veterana, koju predstavlja Tonino Picula, što je nekakav “Račanovski SDP”, a gotovo svi ostali kandidati, dodaje, na neki su način jače vezani uz “Milanovićev SDP”.
- I među svim tim ostalim iskače onaj koji se najkasnije upisao u SDP, a ima uvjerljiv javni nastup, a to je Orsat Miljenić - kaže Cipek. O tome koliko će Miljeniću mali staž u stranci otežati taj put, Cipek kaže kako to ovisi i o tome koliko će svi drugi to isticati, kao i koliko je stranka unutar sebe sazrela.
- Uostalom, on je posve okrenut budućnosti i predstavlja nešto potpuno novo, što je dijelu SDP-a u ovom trenutku blisko, a svi ostali kandidati vezani su uz neke prošle događaje u stranci. S druge strane, članstvo voli honorirati nekoga tko dugotrajno radi u stranci, a to je opet Tonino Picula, koji je bio SDP-ov ministar, saborski zastupnik itd. Tako da je teško reći na koju će se stranu na kraju članstvo većinski orijentirati - kaže Cipek.
On smatra da je ovo što se dogodilo Aleksandri Kolarić posljedica unaprijed smišljenog plana. Ako i jest namjerno temeljni ogranak koji je trebao raspraviti pitanje njezina povratka u stranku bio bez kvoruma, to, kaže, ne mora značiti da je riječ o organiziranoj uroti, nego je moguće i da to govori kako ona “stoji” kod tih ljudi i da oni ne žele njezin povratak. “Očito je za dobar dio ljudi njezin nastup preagresivan. Što više inzistira i ističe nepravdu koja joj je nanesena, a određena nepravda sigurno jest, to će članstvo biti skeptičnije prema njoj”, ističe Cipek.
Igor BOŠNJAK
Tihomir Cipek
politolog
ISTINSKA PROMJENA MILJENIĆ, PROGRAMSKA OBNOVA - PICULA
- Jedini koji nudi programsku obnovu SDP-a ili bar njezino traženje zapravo je Picula. Dakle, prema stranci je više orijentiran Picula, a prema javnosti Orsat Miljenić, koji vrlo uvjerljivo nastupa - ističe Cipek, koji ne smatra da je najava ostanka u EU parlamentu Piculi prevelik minus jer, kaže, ti koji mu to zamjeraju ionako bi mu našli nešto drugo. A i time se, kaže, pokazuje da se bez Bruxellesa ne može voditi nacionalna politika. “Mislim da su ljudi koji pak žele istinsku promjenu u SDP-u jasno na strani Orsata Miljenića. Veliko opterećenje Ranka Ostojića jest da on neprekidno gubi izbore, što je također jedan od kriterija. On ima dobar javni nastup i dobro je upravljao krizom u svom resoru, ali je to čovjek koji nije pomaknuo SDP naprijed u svojoj izbornoj jedinici”, zaključuje Cipek.
Davor Gjenero
politolog
Milanovićev tabor se podijelio
- Očito je da se Milanovićev tabor podijelio između Ostojića i Orsata Miljenića. Izgleda da su nakon Ostojićeve kandidature shvatili kako je to preriskantan izbor te izgleda da se taj blok u stranci sada koncentrira oko Miljenića, koji je nešto pristojniji čovjek, ali bez definiranog političkog identiteta. A kad vam se pojavi takva situacija, onda se javljaju i različiti redikuli koji vide priliku za sebe. Redikuloznima se pak čini nekoliko kandidatura ljudi koji nemaju definiran politički identitet i koji u domaćoj političkoj javnosti ne znače ništa - ističe Gjenero, dodajući kako je zanimljivo da se zapravo nitko novi nije pojavio u političkoj areni.
NIŠTA NIJE SLUČAJNO
Gjenero kaže da u politici nikada ne može biti slučajno što mjesni ogranak koji je trebao raspravljati o povratku Kolarić u SDP nije imao kvoruma. “Ne mogu reći da je Milanović izravno utjecao da ti ljudi ne dođu na sjednicu, ali je činjenica da su se oni na neki način uplašili donošenja političke odluke. Treba se prisjetiti i da je tijekom nedavnih izbora, kada je Milanović pobijedio Komadinu, unutar zagrebačkog SDP-a stvorena snažna antibernardićevska i antikomadinina sljedba. I taj mentalitet 'mi ili oni' Milanović im je vrlo čvrsto prenio. Otuda su slijedili i odvojeni napadi na Kolarić, koji su stali kada su u Milanovićevu društvu shvatili da im to škodi. Tako da ništa tu nije slučajno. Kada je riječ o Aleksandri Kolarić, Bernardić ju podržava. Ako on postane predsjednikom SDP-a, sigurno je da će Kolarić biti jedna od najvažnijih osoba u stranci, uz Rajka Ostojića i Komadinu”, rekao nam je Gjenero.