Objavljeno 24. rujna, 2016.
Intenzitet gospodarskog oporavka, raspoloživi dohodak stanovništva, demografski trendovi i stupanj iskorištenosti EU-ovih fondova, neke su od najvažnijih varijabli koje će utjecati na hrvatsko tržište stambenih prostora do 2027. godine, navodi se u analizi Raiffeisenbank Austria. Oni donose tri moguća scenarija.
Pesimistični scenarij predviđa dodatno intenziviranje negativnih demografskih trendova. “Uz daljnji pad radno aktivnog stanovništva i izostanak održivog gospodarskog rasta u srednjem roku, ekonomske migracije mlađeg radno sposobnog stanovništva intenzivirale bi se i tako dodatno ugrozile potražnju za stambenim nekretninama. Na nelikvidnom stambenom tržištu pod pritiskom viška ponude nekvalitetnih nekretnina s manje privlačnom lokacijom stvorio bi se daljnji pritisak na pad prosječnih cijena", navodi se u analizi. Prema tom, najcrnjem scenariju, do 2018. cijene nekretnina pale bi do 10 posto, nakon čega bi se pad u razdoblju od 2019. do 2021. ublažio na pet posto, te bi uslijedio blagi rast cijena do 2027. godine.
Realistični scenarij prije svega podrazumijeva stabilizaciju negativnih demografskih pokazatelja u uvjetima započetog gospodarskog oporavka te intenzivnije povlačenje sredstava iz fondova EU-a. Prema tom scenariju, uz oporavak realnog sektora, rasla bi zaposlenost i realno raspoloživ dohodak, a daljnje labavljenje kreditnih uvjeta i veća ponuda kredita u domaćoj valuti smanjila bi potencijalne valutne rizike i povećala sklonost stanovništva prema dugoročnom zaduživanju.
Analitičari RBA navode kako bi pozitivan poticaj na dinamiziranje aktivnosti na nekretninskom tržištu u srednjoročnom razdoblju mogao doći sa zakonskim reguliranjem procjene vrijednosti nekretnina, uz formiranje baze podataka o kupoprodajnim cijenama na razini Hrvatske. Procjenjuju da bi se uvođenjem jedinstvenog poreza na nekretnine postupak oporezivanja pojednostavnio i učinio transparentnijim.
"Realistični scenarij predviđa postupni blagi rast cijena stambenih nekretnina prema prosječnoj stopi od četiri posto od 2016. do 2027. godine", stoji u analizi.
U slučaju optimističnog scenarija iznadočekivani gospodarski rast temeljen na rastu i zapošljavanju u realnom sektoru, snažan priljev inozemnih izravnih ulaganja te znatna iskorištenost EU fondova, rezultirali bi rastom raspoloživog dohotka kućanstava ohrabrujući tako dugoročne investicije u stambene nekretnine. “Uz pojačan interes stranih državljana za kupnjom nekretnina u Hrvatskoj, cijene bi se korigirale prema višim razinama, što bi srednjoročno otvorilo novi ciklus gradnje i ponude stanova. Stoga ovakav scenarij podrazumijeva dinamičniji rast cijena tijekom projekcijskog razdoblja prema prosječnoj stopi od 11 posto u razdoblju od 2016. do 2027. godine", zaključuje se u analizi.
Eduard SOUDIL
VUKOVAR I DALJE NAJJEFTINIJI
Prosječna cijena četvornog metra novih stanova koje su u prvom polugodištu ove godine prodavala trgovačka društva i druge pravne osobe u Hrvatskoj, bez programa društveno poticajne stanogradnje (POS), iznosila je 10.883 kune, što je šest posto ili 697 kuna manje u odnosu na isto razdoblje lani, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Većina županija na godišnjoj razini pokazuje pad cijena nekretnina, koji je i dalje najizraženiji u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Najviše cijene imaju nekretnine u gradovima na Jadranu - u Dubrovniku, Splitu i Zadru. Najnižu prosječnu cijenu nekretnine i dalje ima Vukovar u kojemu je cijena kvadrata ispod 500 eura.