Novosti
NEZADOVOLJNI POLJOPRIVREDNICI

Laslo: Prodajem goveda,
a sinovima savjetujem
neka odu iz Hrvatske
Objavljeno 9. kolovoza, 2016.
Uz stopiranje negativnih trendova, seljaci traže trajna rješenja

Zbog općeg kaosa i sve lošijeg stanja u poljoprivredi, posebice mljekarstvu, Antun Laslo, predsjednik Udruge obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Život, na konferenciji za novinare u ponedjeljak u Slavonskom Brodu najavio je kako će napustiti posao kojim se njegova obitelj bavi četiri desetljeća. Rekao je kako prodaje svojih 150 grla goveda, a sinovima sugerira - idite iz Hrvatske.

U mljekarstvu nema optimizma, u negativnom je trendu već duži niz godina. Tržište mlijeka u Hrvatskoj je narušeno. Od početka godine broj krava koje proizvode mlijeko smanjen je za oko 4000, i ako se takav trend nastavi u Hrvatskoj će se proizvodnja mlijeka smanjiti za 20 posto.

- A u proizvodnji mlijeka smo samo 50 posto samodostatni - upozorio je na konferenciji za novinare Miroslav Kovač, tajnik Udruge Život, navodeći kako nude određena rješenja dugi niz godina. Najnoviji je onaj od prije nekoliko mjeseci, tzv. mliječni paket, kroz koji bi se izgradila infrastruktura koja bi Hrvatskoj organizacijski trebala pomoći da stabilizira tržište.

- Cijena mlijeka je problem, ali ne i najveći. Problemi su i kod ugovaranja i otkupa - navodi Kovač.

U mliječnom paketu ponudili su da se PDV ostavi u cijeni litre mlijeka, što bi RH koštalo 70-ak milijuna kuna, a to je, kaže, gotovo ništa u odnosu na vrijednost koja se dobije proizvodnjom mlijeka, zapošljavanjem ljudi, očuvanjem ruralnog prostora. Od Ministarstva poljoprivrede i Vlade tražili su, kaže, da se propišu i obvezni ugovorni odnosi koji su definirani europskom uredbom. Nisu definirani ni odnosi između proizvođača i prerađivača do razine kontrolnih uzoraka mlijeka - nabrojao je Kovač osnovne probleme.

- Vjerujem da smo u proizvodnji mlijeka izgubili već nekoliko milijardi kuna koje su trebale ostati u selu, a otišle su na stranu prerađivača mlijeka, jer je definitivno neuređeno tržište - kaže Kovač.

Uz stopiranje negativnih trendova, seljaci traže trajna rješenja, i među prvima apostrofiraju osnivanje poljoprivredne banke koja bi trebala poticati kooperantske mljekare, kao što potvrđuju pozitivni primjeri u susjednoj Austriji i drugdje.

- Nezadovoljstvo među poljoprivrednicima izazivaju i nelogičnosti oko isplate potpora, premda je ministar Davor Romić obećao da će biti isplaćene na vrijeme i u iznosima kao 2014. godine - naglasio je Antun Laslo te upozorio: “Ni do danas veliki broj OPG-ova, kao ni trgovačkih društava, nije dobio očekivane potpore. Neki su dobili i veće iznose pa se plaše da će ih morati vratiti”.

Zbog, kako kažu, neodgovornog i nepoštenog ponašanja resornog ministarstva i Agencije za plaćanje, Udruga je pokrenula inicijativu za moguće tužbe. Svaki korisnik potpora koji nije zadovoljan isplaćenim iznosom mora podnijeti prigovor Agenciji za plaćanje za koji obrazac može dobiti u Udruzi Život, a ako nije zadovoljan odgovorom, može podnijeti tužbu, a za što je organiziran i odvjetnički tim.

Marija RADOŠEVIĆ
POTICAJI SU NAČIN MANIPULIRANJA POLJOPRIVREDNICIMA

Da su poticaji način manipuliranja poljoprivrednicima, uvjeren je predsjednik Udruge proizvođača mlijeka Ivan Klasnić koji, kao i ostali proizvođači, nije zadovoljan ovogodišnjom cijenom pšenice. “Nametnut nam je kodeks koji je netko napravio da bi pogodovao sam sebi”, kaže. Prosječna cijena je oko 80 lipa za kilogram, jer je većina pšenice druge i treće klase, dok je u susjednoj BiH, kao i na svjetskom tržištu, cijena 1,25 kuna. “Drugi je problem trošak silosa, različit po županijama, što nitko ugovorom nije spominjao pa nam je na taj način pšenica još jeftinija, zbog čega na njoj imamo goli gubitak. Cijena repromaterijala raste, sjemenske pšenice također, bez kontrole je prodaja sjemena”, tvrdi Klasnić. Prostora za dogovor, dodaje, ima, samo kada bi bilo volje među onima koji o tome odlučuju. Kaže kako otkupljivači i prerađivači trebaju reći već sada koji sortiment pšenice treba sijati.

Najčitanije iz rubrike