Zbog brojnih nejasnoća među strukom, pa čak i panike među proizvođačima oko bolesti kvrgave kože na govedima (BKK), koja je, kako se čini, svakim danom sve izvjesnija i u hrvatskim stajama, svaka nova informacija dobro je došla.

Riječ je, naime, kažu stručnjaci, o prirodnoj migraciji bolesti s juga Afrike koja se prenosi kohabitacijom, no prenose je i insekti.

"Kompletna etiologija bolesti, modaliteti širenja i sve činjenice još uvijek nisu znanstveno poznati, vjerojatno zbog toga što je za Europu bolest bila egzotična i time se nisu bavili", smatra viši veterinarski inspektor Damir Agičić.

A riječ je o virusu-tipu boginja, i sve što vlasnik može primijetiti su, uz mršavljenje životinje, kvrge po koži - lezije, po čemu je bolest i dobila ime. Dosta je ružna slika i brzo se širi. Situacija je ozbiljna. Nije pak alarmantna i rješiva je, a određene mjere su, kaže inspektor, već poduzete.

Uvjeren je kako je najbolje grla cijepiti jer cjepivo postoji. "Problem je u tome što je to 'živa vakcina' koja ima određene biološke modalitete djelovanja. Nakon cijepljenja, deset do najduže 30 dana životinje stvaraju imunitet koji je relativno dobar. No, problem je u tome što se bolest suzbija na jedini mogući način - uništavanjem svega što je u zaraženom uzgoju."

Upravo zato, naglašava Agičić, polazi se s idejom cijepljenja i ne treba gledati na europsku praksu, jer Europa prije svega tu bolest nije dugo imala, a riječ je o propisu iz 1992. godine koji će se vjerojatno promijeniti.

"Oni ne preporučuju cijepiti ako bolest nije prisutna - no mi se trebamo zaštititi jer je bolest dokazana u susjedstvu. U slučaju cijepljenja, bio bi zabranjen promet goveđeg mesa u Europu zbog toga što bi se u serologiji našla antitijela pa se ne zna jesu li cijepnog podrijetla ili je bolest u inkubaciji. No, to je najmanji problem. Mi i tako nemamo previše izvoza goveda. Ono što imamo je u biti provoz kroz Sloveniju jer iz Kopra odlaze za Libanon i ostale arapske zemlje i s te strane ima primjedbi, a hoće li pregovori uspjeti, uskoro će se znati.

Živa stoka se pak može bez problema izvoziti u arapske zemlje jer i njihova je stoka cijepljena. Agičić je apsolutni zagovornik cijepljenja i naglašava kako "od 1. kolovoza cijepljenje kreće na području Dubrovačke županije pa Dalmacije, područja koje je najugroženije, a nakon 10. kolovoza na redu je Slavonija." Dotad preporučuje stočarima da se preventivno više pozabave zaštitom od insekata. To je, veli, vrlo lagan način na koji si mogu pomoći. Imaju špricu, kod veterinara mogu kupiti sredstva za prskanje i neka ih primijene u staji, na gnojištu. Hoće li i država provoditi dezinsekciju, o tome se još raspravlja, jer ne postoji propis za tu bolest. Ekipe veterinarskih stručnjaka uskoro kreću s cijepljenjem. Međutim, ima i onih koji se protive tome jer drže kako će biti zakinuti.

Agičić pak tvrdi kako će se pojedini takvi slučajevi rješavati usput. "Uvijek je bilo onih koji nešto ne žele, ali ne može država dopustiti da se 99,9 % stoke cijepi, a nekolicina ne. Postoje zakoni”, pa sugerira vlasnicima stoke da poslušaju stručnjake koji će doći na vrata.

Džepovi necijepljene stoke, naime, bili bi opasnost za sve ostale. Razdoblje inkubacije traje do 14 dana, pa je moguće da je već negdje došlo do zaraze.

"Međutim, u slučaju cijepljenja u inkubaciji bolest bi izbila odmah drugi dan. Ako do zaraze, dakle, dođe, zaražena stoka mora se usmrtiti i provesti mjere u krugu. Zbog toga se trudimo prevenirati bolest i vjerujemo da se onda neće širiti... No, žao nam je stočnog fonda. Već je goveda malo... Pogotovo ako bolest zahvati velike farme s puno stoke", navodi inspektor.

Ipak, u tom slučaju odštete nisu problem, jer se, tvrdi Agičić, uvijek dosad plaćala poštena cijena sukladno TISUP sustavu. Oni pak koji se budu protivili cijepljenju stoke, u slučaju bolesti ne samo da neće dobiti odštetu nego idu i u zatvor jer je riječ, kaže, o kaznenom djelu širenja zarazne bolesti. Problem je, prema njegovu mišljenju, obeštećenje u novcu čemu se godinama protivi. "Smatram da država treba obeštetiti stoku po modelu glavu za glavu. Da vlasnik dobije vaučer s kojim odlazi gdje god želi u Europsku uniju i kupuje stoku koju će mu država besplatno i dovesti. Kada veterinar utvrdi da se na farmu mogu ponovno dovesti goveda, da se tome i pristupi." Razlog takvom promišljanju prije svega je zbog toga što smo zbog raznih zaraznih bolesti značajno smanjili stočni fond, a novac je završio kod trgovaca automobilima, namještajem, izolacijom za kuće i slično. Što se tiče budućnosti govedarstva koje je zbog brojnih propusta proteklih godina sve više na koljenima, Agičić smatra kako stručnjaci trebaju donijeti mjere koje će se provoditi sustavno i time vratiti grla u staje jer za to ima i prostora i mogućnosti. No, ne smije se pogodovati grupacijama, pojedinim vrstama uzgoja i uzgajivačima koji su financijski jaki..." zaključuje veterinarski inspektor očekujući u iznimnoj situaciji koja je sve bliže pomoć EU-a u prevenciji, premda ona vjerojatno ne bi izostala ni u slučaju velikog pomora.Krešimir Kuterovac, mr. struke za stočarstvo i vlasnik consalting tvrtke Inagra, također kaže da je bolest kvrgave kože iznimno ekonomski štetna za govedarsku proizvodnju.“Prema posljednjim informacijama, bolest je potvrđena u Srbiji i brzo se prenosi u Podunavlju zbog katastrofalne najezde komaraca te je potrebna brza odluka. Što se tiče cijepljenja, EU dopušta cijepljenje pri pojavi bolesti te za sada nije moguće preventivno cijepljenje. U postupku su izmjene legislative EU-a koje bi dopustile preventivno cijepljenje. Ako cijepimo naše stado, ne možemo prometovati živom stokom. Hrvatska je izvoznik žive stoke i mesa i cijepljenjem bi se onemogućio ovaj posao. Ako pak ne provedemo cijepljenje, proizvodnja mlijeka može pretpjeti značajne gubitke jer se cjelokupno stado s farme mora ukloniti pri pojavi jedne bolesne životinje. Pitanje je hoće li naše mjere nadoknade biti stimulativne da bi se proizvođač upustio u ovaj težak zadatak ili će odustati od proizvodnje. Odluka mora biti stručna i ekonomski opravdana kako ne bismo ugrozili našu proizvodnju. Bilo koja varijanta da se donese, treba nadoknaditi stvarnu štetu i izgubljenu dobit proizvođačima. U pregovorima s EU-om treba inzistirati da se iz kriznih fondova ova šteta nadoknadi jer stvaramo barijeru za širenje bolesti i na EU teritorij na kojemu dosad bolest nije bila prisutna”, zaključio je Kuterovac.