Ministarstvo prometa iz Bruxellesa je dobilo potvrdu da je iz Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) Hrvatskoj odobreno jedanaest projekata iz područja prometa, koje će EU sufinancirati s 306,9 milijuna eura od ukupno 456 milijuna eura, koliko je Hrvatskoj na raspolaganju iz te omotnice.
Taj će novac značajno unaprijediti prometnu infrastrukturu Hrvatske, odnosno njezina središnjeg dijela jer je Slavonija ponovno dobila - mrvice.
Naime, jedini projekt među jedanaest odobrenih za EU sufinanciranje hrvatski je dio mosta Svilaj preko rijeke Save. Riječ je o zajedničkom projektu Hrvatske i Bosne i Hercegovine ukupne vrijednosti 25 milijuna eura, a svaka država daje polovinu sredstava. Od hrvatskih 12,8 milijuna eura EU će sufinancirati 7,1 milijun. Ugovori su već potpisani te bi gradnja trebala početi u kolovozu ove godine, uz rok za završetak od dvije godine. Dakle, od ukupnog iznosa svih projekata koje Europska unija sufinancira s 306,9 milijuna eura Slavonija će dobiti samo 2,3 posto.
Pruga i zračni promet
Najveći projekt koji će se sufinancirati iz tog fonda je projekt modernizacije i gradnje drugog kolosijeka pruge Križevci - Koprivnica - mađarska granica u duljini od 43,2 kilometra. Ukupna vrijednost projekta je 297,1 milijun eura, a EU će ga sufinancirati s 241,3 milijuna. S tim koridorom povezan je i drugi projekt, vrijedan 140,5 milijuna eura. Riječ je o kontejnerskom terminalu Zagrebačkog pristaništa u riječkoj luci. Njega će EU sufinancirati s 26,8 milijuna eura.
Sufinancirat će se i projekt za poboljšanje upravljanja u zračnom prometu, projekt za zračni promet u zagrebačkoj zračnoj luci, projekt sustava za potrebe Kontrole zračne plovidbe, projekt punionica za električne automobile itd. Iako je također infrastrukturni projekt, Pelješki most nije u okviru CEF-a. Naime, Pelješki most ne povezuje dvije države, nego teritorij unutar jedne države te će se financirati sredstvima regionalnog razvoja.
Zagreb, Zagreb, Zagreb...
Jasno, Slavonci i Baranjci takvom raspodjelom novca nisu zadovoljni. A u kritikama središnje vlasti pridružili su im se i Dalmatinci, kojih uopće nema na popisu projekata za sufinanciranje EU sredstvima. Ovo su samo neki od komentara na društvenim mrežama: “Aerodrom Zagreb, luka za Zagreb, ceste za Zagreb, i nakon svega ode lova od turizma u Zagreb, i onda se ovi iz Zagreba pitaju zašto se Dalmatinci ljute. Ma idite u PM, koga vi zaj...te ovdje, da im nije Dalmacije i love od turizma, ne bi imali love ni za ćevape gore”, “Realno i žalosno. Slavonci su u bivšoj Jugi radili za Beograd, a danas u Hrvatskoj rade za Zagreb. Inati se, Slavonijo...”, “Slavonija je bila dobra samo za obranu i glasanje, sad - tko nas je...”, “Slavonija jedino dobije led i poplave”, “Ni jedan projekt u Dalmaciji? Baš čudno. Ali zato imamo na šlepere naših Dalmatinaca u Saboru i Vladi koji prokajkaju nakon mjesec dana u Zagrebu.”
Eduard SOUDIL
PROJEKTI KOJE SUFINANCIRA EU
1. Implementacija SESAR 2015 - Cluster program
Implementacija pet aktivnosti u zajedničkom pilot-projektu u kohezijskim zemljama članicama
Ukupni hrvatski dio - 16,6 mil. eura
Sufinanciranje Europske unije - 11,3 mil. eura
2. CROCODILE II CROATIA
Nadgradnja upravljačkog i informacijsko-komunikacijskog sustava u željezničkom i cestovnom prometu Zagreba i Rijeke
Ukupni hrvatski dio - 10 mil. eura
Sufinanciranje Europske unije - 9,3 mil. eura
3. Unapređivanje infrastrukture Luke Rijeka
Uklanjanje starog terminala, gradnja novog terminala, gradnja nove željezničke pruge
Ukupni hrvatski dio - 7 mil. eura
Sufinanciranje Europske unije - 3,1 milijun eura
4. CODACAS 1B
Financiranje studije koja će definirati potrebu za zajedničkim ATM sustavom za potrebe kontrole zračne plovidbe
Ukupni hrvatski dio - 802.000 eura
Sufinanciranje Europske unije - 658.750 eura
5. SiLNGT Small Scale TRANSPORT
Gradnja triju crpki u Sloveniji i jedne u Hrvatskoj na prirodni plin (LNG/LCNG/LPG) zajedno s demonstracijskim vozilom s prikolicom opremljenom kriogenim posudama i LNG crpkom vodika
Ukupni hrvatski dio - 600.000 eura
Sufinanciranje Europske unije - 300.000 eura
6. EAST-E
Postavljanje 62 punionice za električna vozila
Ukupni hrvatski dio - 2,5 mil. eura
EU sufinanciranje - 1,6 mil. eura
7. CoRISMA - implementacija informacijskih usluga koja pridonosi efikasnijoj navigaciji na unutarnjim vodenim putovima
Ukupni hrvatski dio 1,5 mil. eura
EU sufinanciranje 1,3 mil. eura
8. Rekonstrukcija postojećeg i gradnja drugog kolosijeka željezničke pruge na dionici Križevci - Koprivnica - Botovo
Ukupni hrvatski dio - 297,1 mil. eura
EU sufinanciranje - 241,3 mil. eura
9. Implementacija A-SMGCS sustava u Međunarodnu luku Zagreb
Ukupni hrvatski dio - 4,3 mil. eura
EU sufinanciranje - 3,7 mil. eura
10. Unapređivanje infrastrukture Luka Rijeka - Zagrebačka obala
Ukupni hrvatski dio - 140,5 mil. eura
EU sufinanciranje - 26,8 mil. eura
11. Gradnja mosta Svilaj preko Save
Riječ je o gradnji 600-metarskog mosta između Hrvatske i BiH na koridoru Rajna - Dunav. Projekt uključuje financiranje pripreme gradnje, gradnju, ishođenje dozvole
EU sufinanciranje - 7,1 mil. eura
Oleg Butković
ministar pomorstva, prometa i infrastrukture
SVILAJ JE MEĐU NAJZNAČAJNIJIMA
“Mi smo u veljači na prvom pozivu imali šest projekata, a sada ih je ukupno 11. Činjenica da je odobreno ukupno 306,9 milijuna eura znači izniman uspjeh za Hrvatsku te se nakon ovog rezultata pokazuje spremnost hrvatskih institucija da pripremaju, prijavljuju i provode velike infrastrukturne projekte u prometu, projekte koji su i od europskog značenja. Svakako su najznačajniji projekti pruga Koprivnica – Križevci – granica s Mađarskom, kontejnerski terminal na Zagrebačkoj obali i most Svilaj. Za svaki odobreni projekt sada treba nastaviti raditi i što prije potpisati ugovore za svaki od njih jer se ove, iduće i najkasnije 2018. godine mora krenuti u realizaciju.”
decentralizacija
PRIČE O RAZVOJU SVIH HRVATSKIH REGIJA SU OSTALE SAMO PRIČE
Gradnja mosta Svilaj trebala početi u kolovozu ove godine, uz rok za završetak je dvije godine