Njemački Savezni ured za statistiku nedavno je objavio kako je ta zemlja u 2015. godini zabilježila najveću stopu useljavanja u poslijeratnoj povijesti, a među dva milijuna useljenika, čak je 50.628 hrvatskih državljana. Nije tajna da je najveći broj useljenika stigao upravo iz Slavonije.

Trbuhom za kruhom Slavonci su krenuli i na druge strane svijeta. Zanimljiv je, međutim, pokazatelj na kojeg je na primjeru Đakova upozorio tamošnji Gradski odbor SDP-a. Iako vlada uvriježeno mišljenje da su u potrazi za poslom Đakovčani mahom otišli preko granice, brojke pokazuju nešto sasvim drugo. Naime, Đakovačni su, ako je suditi prema podatcima MUP-a, mahom migrirali unutar Hrvatske.

Statistički podatci dobiveni od Službe za odnose s javnošću Ministarstva unutarnjih poslova, o odjavi prebivališta s područja Đakova, od 2006. do 2015. godine te za prva četiri mjeseca tekuće godine, potvrđuju spomenute tvrdnje. Vidljivo je kako se, primjerice, 2006. godine iz Đakova u druge krajeve Hrvatske odselilo 330 osoba, a izvan granice samo njih pet. Slične se brojke ponavljaju sve do 2012. godine, međutim, i tada prednjači iseljavanje u druge krajeve unutar zemlje. Najmanja razlika može se vidjeti u 2014. godini, kada se iz Đakova u neki drugi kraj domovine odselilo 339 osoba, a u inozemstvo njih 176. Trend je opao već prošle, 2015. godine pa se unutar Hrvatske preselilo 300, a izvan nje 45 osoba.

Đakovački gradonačelnik Zoran Vinković kaže kako Đakovo nije oaza u Hrvatskoj kada je riječ o iseljavanju, a takvo je stanje u cijeloj Hrvatskoj.

- Posebice u Slavoniji i Baranji koja je uništena od 1990. godine. Đakovo i nije toliko alarmantno, kako je to u manjim općinama i sredinama, osobito u rubnim, brdovitim dijelovima. Činjenica je da dolazi do centralizacije stanovništva, posebice u Zagrebu i velikim gradovima. Đakovo nije izgubilo toliko stanovnika koliko se navodi, naprotiv, bilo je doseljavanja. Gotovo je jednak broj onih koji odlaze i onih koji dolaze. Činjenica je da je i sve manje rođene djece, na što su najviše utjecale demografske politike - kaže Vinković.

Dodaje i kako se zbog posla Slavonci sele u Zagreb, ali da statistički podatci ne moraju pokazivati stvarno stanje.

- Neki se zbog poreza prijavljuju u drugim regijama - kaže Vinković.

Da se Slavonci najvećim dijelom sele u Zagreb dokazuje i primjer četveročlane obitelji (podatci poznati redakciji) koja je nedavno napustila obiteljsku kuću u jednom đakovačkom prigradskom naselju te se zbog posla preselila u hrvatsku metropolu. Otac i majka pronašli su posao u jednom od brojnih trgovačkih centara, sin također, dok je kći ondje nastavila srednjoškolsko školovanje.

Kamo sele stanovnici Osječko-baranjske županije i tko se doseljava u slavonsku ravan vidljivo je i iz podataka Državnog zavoda za statistiku. Prema njihovim podatcima, u Osječko-baranjsku županiju se od 2010. do 2014. godine najviše doseljavalo stanovništva iz Brodsko-posavske i Vukovarsko-srijemske županije. Zanimljivo je i kako se nakon njih na listi doseljavanja nalaze Zagrepčani. U obrnutom smjeru, stanovnici Osječko-baranjske županije unutar Hrvatske najviše su se iseljavali u Zagreb gdje se 2014. odselilo 600 osoba, a iza toga slijedi iseljavanje u Vukovarsko-srijemsku te Primorsko-goransku županiju.

Demograf dr. sc. Dražen Živić, voditelj Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, Centra Vukovar, kaže kako statističke brojke ne treba uzimati “zdravo za gotovo”.

- Migracijska statistika u Hrvatskoj nije dovoljno precizna, ne daje kvalitetne i vjerodostojne podatke. Podatci o unutarnjoj migraciji koliko-toliko su pouzdani. Međutim, problem je s vanjskim migracijama. Iako postoji zakonska obveza da vi morate pri iseljenju u inozemstvo, čak i pri privremenom odlasku na liječenje, studiranje i slično, regulirati svoj status u Hrvatskoj, znači ili odjaviti prebivalište ili dati izjavu da privremeno boravite u inozemstvu, prema svim spoznajama koje mi imamo, to čini, mogu biti siguran, manje od polovine onih koji odu - upozorava dr. Živić.

- Statistika vanjske migracije nije kompletna, dio ljudi to učini i odjavi prebivalište u RH, a veći dio to ne učini. Dokaz tome da je to tako, imamo podatke da u posljednje tri godine, 2012., 2013., 2014. (za 2015. će podatci biti objavljeni za dva tjedna), na razini Slavonije, odnosno pet njezinih županija, imamo oko 30 tisuća iseljenih, a kada uzmete da se samo u jednoj godini u Njemačku uselilo više od 60 tisuća građana Hrvatske, vidite da sa statistikom nešto nije u redu - upozorava dr. Živić.