Objavljeno 23. svibnja, 2016.
Švercaju se i tablete koje sadrže aktivne tvari zabranjene u sportu
Područni carinski ured Osijek nadležan je za kontrolu pet slavonskih županija, ali kada je u pitanju šverc lijekova, zaplijenjene količine su veće nego u ostatku Hrvatske.
- Od 1. siječnja do 31. prosinca prošle godine ukupno je zaplijenjeno 19.380 komada tableta - 14.690 komada lijekova koji sadrže drogu te 4690 raznih tableta koje sadrže aktivne tvari koje se nalaze na listi tvari zabranjenih u sportu. Na području Područnog carinskog ureda Osijek, u spomenutom razdoblju, ukupno je zaplijenjeno 13.738 raznih lijekova, a prema vrsti to su: tablete koje sadrže aktivne tvari zabranjene u sportu (Danabol DS, Di-anabol 10, Oxan SB, Stanzol, Oxyton 50, T-bolic 10, Klenbuterol, Pregnyil 1500), te lijekovi koji sadrže drogu (Misar, Flormidal, Xanax, Diazepam, Apaurin, Bromazepam, Lorazepam, Lexaurin, Lekotam), doznajemo iz Carinske uprave.
Jeftinije u susjedstvu
U samo prva tri mjeseca ove godine, u cijeloj je Hrvatskoj zaplijenjeno 2437 komada raznih lijekova koji sadrže drogu, dok je na području mjesne nadležnosti PCU Osijek, ponovno zaplijenjena većina, odnosno 2088 komada raznih lijekova u istom razdoblju. Uglavnom su bile u pitanju tablete Diazepama i Helexa.
Građani često prelaze u susjednu Srbiju i Bosnu i Hercegovinu gdje su lijekovi višestruko jeftiniji, ali ih je mnogo lakše kupiti i bez recepta.
- Jako me boljelo uho dok sam bio u BiH. Otišao sam u ljekarnu i bez ikakvih problema kupio antibiotike, što u Hrvatskoj nikada ne bih mogao - ispričao nam je 22-godišnji Marko H. iz Osijeka.
Isto vrijedi i za lijekove za smirenje, lijekove protiv bolova, antibiotike, ali i lijekove za potenciju. Većina lijekova za koje je potreban recept u Hrvatskoj, u Srbiji te Bosni i Hercegovini se kupuju bez recepta i po nižim cijenama. Čak i lijekovi koji se proizvode u Hrvatskoj - jeftiniji su u Srbiji.
Nosite recepte sa sobom
Dok dio građana s namjerom uštede odlazi po lijekove u susjedne države, nekada pojedinci jednostavno ne razmišljaju o tome koliko uopće lijekova smiju prenijeti preko granice pa im lijekovi budu oduzeti, a oni dobiju prijave. Kako doznajemo iz Carinske uprave, unošenje gotovih lijekova za osobne potrebe putnika moguće je u količinama potrebnim najviše za liječenje do mjesec dana (uz uvjet da su odobreni od nadležnih tijela države proizvođača), i to uz posjedovanje odgovarajuće medicinske dokumentacije (prijepisa povijesti bolesti, potvrde liječnika).
- Također unos lijekova koji sadrže drogu za osobne potrebe putnika, moguć je u količini potrebnoj za liječenje do najviše pet dana uz posjedovanje medicinske dokumentacije iz koje proizlazi nužnost uzimanja odnosnoga lijeka (preslike recepta za lijek, prijepisa povijesti bolesti, ili ovjerene liječničke potvrde). Ako se radi o osobama koje su na supstitucijskoj terapiji bolesti ovisnosti, odnosno terapiji malignih bolesti, količina lijeka može biti za 15 dana osobne uporabe - upozoravaju iz Carine.
Sandra LACIĆ
KAZNE DO 10.000 KUNA
Iz Carinske uprave ističu da postoje iznimke, odnosno osobe s prebivalištem, odnosno boravištem u RH, koje putuju u države Shengenskoga prostora, smiju posjedovati lijek koji sadrži drogu u količini nužnoj za osobnu uporabu u trajanju do najviše 30 dana na temelju potvrde koju je na propisanom obrascu izdao ovlašteni liječnik (izabrani doktor medicine, ili doktor medicine specijalist).
- Posjedovanje lijeka koji sadrži drogu, u količini većoj od dopuštene, ili bez odgovarajuće medicinske dokumentacije te neprijavljivanje lijeka, predstavlja prekršaj, a lijek se privremeno zadržava pod carinskim nadzorom do okončanja prekršajnog postupka pri Prekršajnom sudu, upozoravaju iz Carine. Kazne koje su predviđene u Zakonu o suzbijanju zlouporabe droga, za one koji se ne pridržavaju navedenih pravila, iznose od 1000 do 10.000 kuna.
JAVNOZDRAVSTVENI PROBLEM
Opasno uzimanje antibiotika bez kontrole
Upitali smo zdravstvene stručnjake koliko je uopće sigurno kupovati lijekove na svoju ruku bilo gdje. “To je jako opasno. Kod uporabe lijekova u Hrvatskoj poštujemo propise i time čuvamo zdravlje naših pacijentata čime sprječavamo nuspojave i razne zlouporabe”, kazala je magistra Ružica Hauska, vlasnica osječke ljekarne “Hauska”. Osvrčući se na to da se u susjednim državama bez recepta mogu kupiti i antibiotici, magistra dodaje da se za antibiotike pokazalo kako je njihova prevelika i nepotrebna upraba dovela do njihove rezistencije.
- To će nas dovesti do takve situacije da antibiotik više neće biti toliko učinkovit kao što bi trebao. U Hrvatskoj su tendencije racionalizacije i ograničenja takvih lijekova i svi vodimo o tome brigu, kako liječnici tako i mi - kazala je magistra.
SVAKI STANOVNIK RH GODIŠNJE NA LIJEKOVE POTROŠI 1220 KUNA
Hrvatski su građani poznati kao veliki potrošači lijekova. Prema podacima HALMED-a, ukupan promet lijekova u Republici Hrvatskoj prema podacima iz javnih i bolničkih ljekarni te specijaliziranij prodavaonica lijekova na malo 2013. godine iznosio je 5,183 milijardi HRK, odnosno 2,12 % više u odnosu na 2012. Procjena je da navedeni troškovi u 2013. godini odgovaraju iznosu od oko 1220 kuna po stanovniku. Ukupni financijski troškovi porasli za 12 posto u pet godina, odnosno od 2009. godine do 2013. godine.
NIŽE CIJENE
JEDAN SU OD RAZLOGA KUPNJE LIJEKOVA U SUSJEDNIM ZEMLJAMA