Ako žele da im usluge budu plaćene, bolnice će ubuduće u roku pet dana nakon završetka pružanja zdravstvene zaštite morati ispostaviti račune Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje koji je od 20. travnja uveo pojačani nadzor zbog sumnje u pogrešno fakturiranje bolničkih usluga.

U HZZO-u ističu da nije riječ ni o kakvim novim pravilima, već uvođenju reda u sustav i poštivanje ugovora koji su sklopljeni s bolnicama još prije tri godine, a prema kojima je predviđen petodnevni rok za ispostavu računa. To je, kažu, važno za pravovremeni izračun svih dijelova prihoda, uključujući ključne pokazatelje uspješnosti i kvalitete, i odnosi se na većinu bolnica. Ne odnosi se samo na bolnice koje nisu informatizirane i one su dobile iznimno mogućnost ispostave računa u roku od osam dana.

"U posljednje vrijeme bolnice su 'vrlo kreativno' počele fakturirati svoje usluge, ispostavljaju nam račune za sve i svašta, uključujući prevelik broj slučajeva s komplikacijama", rekla je Hini ravnateljica HZZO-a Tatjana Prenđa Trupec, odgovarajući na nezadovoljstvo bolničkih ravnatelja koji su Zavodu već uputili prosvjed.

HZZO ih pak proziva zbog fakturiranja daleko većeg broja komplikacija i komorbiditeta od europskog prosjeka. Naime, u europskim bolnicama udjel takvih faktura je ispod 20 posto, dok je u Hrvatskoj 27,99 posto, u jednoj općoj bolnici čak 39 posto. Takve bolnice u drugim europskim zemljama ne bi mogle sklopiti ugovor ni s jednom osiguravajućom kućom.

“To pokazuje ili njihovu lošu kvalitetu ili lažno fakturiranje”, ističe Prenđa Trupec.

A kako to izgleda u Hrvatskoj pokazuje i primjer jedne od bolnica koja je za prošli mjesec prikazala "izvršenje od 183 posto", u kojemu je udjel potrošenih lijekova i materijala svega devet posto, a 91 posto su "nabildani troškovi rada".

"To nije problem samo HZZO-a, nego i pacijenta koji plaćaju participaciju. Oni su platili 20 posto cijene nepostojeće usluge", upozorava ravnateljica.

Osim toga, ravnateljica HZZO-a najavljuje i daljnju nadogradnju sustava plaćanja, kako se više ne bi događalo da skidanje madeža od nekoliko sati u dnevnoj bolnici zaračunava po 50-ak tisuća kuna, jer je pacijent prije deset godina imao infarkt, što se dodatno "šifrira kao komplikacija". Računi koji im dolaze, kaže, pokazuju da većina bolnica danas tako fakturiraju. Poručuje i da to više neće biti moguće, jer će sustav naplate mehanički sprječavati zlouporabe.

Tijekom 2015. godine HZZO je u suradnji s bolnicama podigao cijene usluga za prosječno 20 posto pa je uz "namjerno krivo šifriranje usluga" i to razlog što danas većina bolnice prekoračuju svoje mjesečne limite i do 80 posto.

"Same sebi nabijaju financijski iznos koji im preko limita ne možemo platiti. Istodobno odbijaju primati pacijente s obrazloženjem da im to ionako neće biti plaćeno. Posljedično, izravno se povećavaju liste čekanja i nezadovoljstvo pacijenata", kaže Prenđa Trupec, koja ističe da je bolnicama ove godine na raspolaganju 8,2 milijarde kuna i da se taj iznos neće moći prekoračivati, jer dodatnog novca nema. Taj je limit, naglašava, isti kao i prošle godine, te 1,3 milijarde kuna veći od 2014. godine. Bolnice će se morati naći u zadanim okvirima unatoč tome što su samo u prva tri mjeseca isporučile 11 posto više faktura nego prošle godine.