Istarska županija je u suradnji s Vukovarsko-srijemskom, Brodsko-posavskom, Osječko-baranjskom i Požeško-slavonskom županijom pokrenula inicijativu za osnivanjem Proizvođačke organizacije u sektoru svinjogojstva.

Ta bi organizacija trebala povezati sve u lancu proizvodnje proizvoda od svinjskog mesa - uzgajivače krmača i proizvođače odojaka, tovljače te klaonice i pršutane.

Sastanak je održan u Otoku, kod Vinkovaca, a na njemu su sudjelovali pročelnici za poljoprivredu četiriju županija.

Kako je istaknuto, cilj je osnivanja ove proizvođačke organizacije povezati uzgajivače svinja i prerađivače svinjskog mesa, a na tragu proizvodnje tipičnih hrvatskih autohtonih proizvoda, da linijski budu povezani od uzgajivača krmača, proizvodnje odojaka, tovljača do 200 kg prosječne težine za proizvodnju istarskog pršuta, kao i slavonskog kulena. Plan je da se u ovaj projekt uključe klaoničari, proizvođači stočne hrane i naravno prerađivači svinjskog mesa.

- Uvjeren sam da ćemo zajedničkim snagama uspjeti, a 12. svibnja održat ćemo osnivačku skupštinu Proizvođačke organizacije u sektoru svinjogojstva i tada će krenuti i ugovaranje tova svinja, da prvo klanje svinja počne od 21. listopada ove godine, kada počinje sezona klanja za istarski pršut, koja traje do 21. ožujka 2017. godine. Vjerujem da ćemo zajedno s uzgajivačima, od kojih su već osmorica potpisala izjavu o pristupanju Proizvođačkoj organizaciji, najmanje 2000 tovljenika isporučiti tijekom sezone klanja za Istru - istaknuo je Milan Antolović, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu Istarske županije.

Bilo je riječi o kriterijima koje moraju proizvođači ispuniti, a to je prije svega da krmače i cijelo leglo moraju biti umatičeni u Hrvatskoj poljoprivrednoj agenciji, u pasminskoj strukturi ne smije biti pietrena, a kao važnim naglašeno je i da crna slavonska svinja odgovara za proizvodnju istarskog pršuta.

Svinje za istarski pršut trebaju biti stare najmanje devet mjeseci, težine 160 kg kod klanja, a but obrađen na istarski način, tj. za proizvodnju istarskog pršuta mora biti najmanje 13 kilograma težine, da bi u konačnici nakon godinu dana, pršut bio težak najmanje sedam kilograma. Sve ove kriterije pratit će nadležno certifikacijsko tijelo imenovano od Ministarstva poljoprivrede.

Nakon sastanka sudionici sastanka obišli su imanje Vlade Ferbežara koji je već uključen u projekt.

- Inače se bavim proizvodnjom slavonskog zaštićenog kulena. Prošle godine sam proizveo oko 700 komada zaštićenih, a ove godine oko 3000. U izradi mi je projekt koji će biti financiran iz europskih fondova koji će biti završen ove godine gotovo i time ću povećati kapacitete proizvodnje. Što se tiče posla s Istrom, uvjeti za zaštićeni istarski pršut isti su kao i za slavonski kulen, a budući da zadovoljavam sve kriterije i tu sam vidio svoju priliku. Inicijativa od Istarske županije je provediva i jako dobra jer ne možemo više kao prije tražiti poticaje od države - kaže Ferbežar.