Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavio je Istraživanje o uporabi duhana u odrasloj populaciji RH iz kojeg je vidljivo da je pušenje još uvijek veliki javnozdravstveni problem u Hrvatskoj.
Pušenje je preventabilni uzrok preuranjene smrti i pobola diljem svijeta. Svake godine u svijetu umre više od pet milijuna ljudi zbog bolesti izazvanih pušenjem. Prema rezultatima istraživanja, u Hrvatskoj puši 31,1 posto stanovništva (27,5 % su svakodnevni pušači, a 3,6 % povremeni). Kod muškaraca je 35,3 posto pušača (31,8 % svakodnevnih te 3,5 % povremenih), dok je kod žena 27,1 posto pušačica (23,4 % svakodnevnih te 3,7 % povremenih). Prema dobi, udjel pušača najveći je u dobnoj skupini 25-44 godine (38,9 %), slijedi dobna skupina 45-64 godine (36,5 %), potom skupina od 15 do 24 godine (30,0 %) te 65 i više godina (11,5 %).
Manje obrazovani
Prema stupnju obrazovanosti, udjel pušača najveći je kod ispitanika sa završenom srednjom školom ili kraćim stručnim osposobljavanjem nakon osnovne škole (36,4 %), slijede ispitanici sa završenom osnovnom školom ili manje (26,0 %) te ispitanici sa završenom višom školom ili stupnjem edukacije većim od toga (25,0 %).
Od povremenih pušača, 43,9 posto su bivši svakodnevni pušači, a 56,1 posto nisu nikada svakodnevno pušili.
Od nepušača, 21,1 posto su bivši pušači (14,6 % su bivši svakodnevni pušači, a 6,5 posto su bivši povremeni pušači. Kod muškaraca nepušača, 29,8 posto je bivših pušača (22,1 % bivših svakodnevnih pušača te 7,8 % bivših povremenih pušača), dok je kod žena nepušačica 13,7 posto bivših pušačica (8,2 % su bivše svakodnevne pušačice, a 5,5 % su bivše povremene pušačice).
Vezano uz vrstu duhanskog proizvoda, 27,8 posto od svih ispitanika puši tvornički proizvedene cigarete. Slijede ručno motane cigarete koje puši 2,7 posto od svih ispitanika.
Mladi više puše
Prosječan broj tvornički proizvedenih cigareta popušenih tijekom jednog dana kod onih koji dnevno puše bar jednu cigaretu ili više, iznosi 15,9 (kod muškaraca 18,9, a kod žena 12,6). Prema dobi, pušači u dobi između 15 i 24 godine puše prosječno 11,2 cigarete dnevno, u dobi od 25 do 44 godine 15,4 cigareta dnevno, u dobi od 45do 64 godine 17,7, a u dobi od 65 i više godina 17,3 cigarete dnevno.
Ako su pušači podijeljeni u skupine prema prosječnom broju popušenih cigareta dnevno, najveći je udio skupine s 15 do 24 popušene cigarete dnevno (46,0 %), slijedi skupina s 10 do 14 popušenih cigareta dnevno (20,6 %) te potom skupine s 5 do 9 (11,6%), 25 i više (11,2 %) te manje od 5 (10,5 %) popušenih cigareta dnevno.
Pasivni pušači ugroženi
Od nepušača, 21,0 posto izloženo je duhanskom dimu u svom domu, podjednako muškarci (20,0 %) i žene (21,9 %). Međutim, prema dobi, najizloženiji duhanskom dimu u svom domu su nepušači u najmlađoj dobnoj skupini od 15 do 24 godine (32,9 %), slijede dobne skupine od 25 do 44 godine (21,9 %), od 45 do 64 godine (20,7 %) te 65 i više godina (14,2 %)
Unatoč zakonu koji brani pušenje na radnom mjestu, čak 11,7 posto ispitanika nepušača koji rade bar dio radnog vremena u zatvorenom prostoru navelo je da je netko pušio na njihovu radnom mjestu u proteklih 30 dana.
Usporedba s ostalim zemljama svijeta stavlja Hrvatsku dosta visoko prema broju korisnika nikotina. U Hrvatskoj puši 35 posto muške populacije, ali to je još uvijek “podnošljivo” kada se uzme u obzir da u Rusiji puši čak 60 posto muške populacije. Ispred nas su i Grčka (51 %), Ukrajina (50 %), Turska (48 %), Rumunjska (37 %) i Poljska (37 %). Zanimljivo je da je broj pušačica u Hrvatskoj manji od broja pušača (27 posto žena puši u RH), ali je taj broj najviši na globalnoj listi. Odmah iza Hrvatske prema broju žena koje uživaju duhan je Grčka (26 %), Poljska (24 %), Rusija (22 %), Rumunjska (17 %), Turska (15 %) i Ukrajina (11 %).
Vuk TEŠIJA
U Hrvatskoj puši 31,1 % stanovništva (27,5 % svakodnevno, a 3,6 % povremeno).
Kod muškaraca je 35,3 %, a kod žena 27,1 % pušača.
Udjel pušača najveći je u dobi između 25 i 44 godine (38,9 %), a najmanji u dobi od 65 i više godina (11,5 %).
Prema stupnju edukacije udjel pušača je najveći kod ispitanika sa završenom srednjom školom ili kraćim stručnim osposobljavanjem nakon osnovne škole (36,4 %).
Od nepušača 21,1 % su bivši pušači.
Prosječan broj tvornički proizvedenih cigareta popušenih dnevno kod svakodnevnih pušača iznosi 15,9.
Najveći udjel svakodnevnih pušača popuši dnevno 15-24 cigarete (46 %).
Samo 0,6 % ispitanika konzumira bezdimni duhan.
SAVJETI O PRESTANKU PUŠENJA
Od pušača koji su u proteklih 12 mjeseci posjetili liječnika ili drugog zdravstvenog djelatnika 47 % dobilo je prilikom posjeta savjet o prestanku pušenja, podjednako muškarci (45,3 %) i žene (48,7 %). S obzirom na dob udio se povećava i najveći je u dobnim skupinama 45-64 godine te 65 i više godina (56,8 %). Istraživanje je pokazalo da je prosječan iznos potrošen na 20 tvornički proizvedenih cigareta 21,49 kuna.
Nikola Kraljik
zamjenik ravnatelja ZZJZ-a Osječko-baranjske županije
Ne poštuju se zakoni o zabrani pušenja
Duhan je u prošlosti bio rezerviran za kaste i nije bio svima dostupan, a kad je prva žena zapalila cigaretu, to je bila revolucija, komentira dr. med. Nikola Kraljik, specijalist javnog zdravstva i zamjenik ravnatelja Zavoda za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije. Danas je pušenje, upozorava, općeprihvaćeno ponašanje koje pogađa aktivne i pasivne pušače. “U Osječko-baranjskoj županiji godišnje umre približno 800 ljudi zbog posljedica pušenja i promjene na nizu organa. Još uvijek smo visoko tolerantni i zakoni koji su vezani uz zabranu pušenja ne poštuju se, iako su prisutni. U Mađarskoj je učinjen iskorak pa se cigarete ne mogu kupiti na benzinskim postajama, ili u hipermarketima, nego u duhanskim shopovima, i to je iskorak. Ne zaboravimo i da dim cigarete sa svim primjesama ima oko 4000 kemijskih spojeva koji iritiraju dišni sustav, a jedna cigareta proizvede oko pet litara dima. To je zabrinjavajuće”, ocijenio je dr. Kraljik.(Ma.M.)
U MUŠKOJ POPULACIJI
NAJVIŠE JE PUŠAČA U RUSIJI