Iako tek formirana i potvrđena, nova vlada nema vremena za veliko uhodavanje jer situacija u Hrvatskoj zahtijeva da se potezi povlače odmah.

O tome koja su to pitanja, problemi i odluke kojima se Vlada mora prvo pozabaviti razgovarali smo s nekolicinom stručnjaka iz različitih područja života. Politolog Berto Šalaj smatra da u prvih mjesec do dva Vladu čekaju dvije stvari koje izgledaju kao obična procedura i formalnost, ali će za, kaže, ovakvu vladu, biti veliki izazov.

- Prvo je ekipiranje po pojedinim ministarstvima, od zamjenika i pomoćnika ministara nadalje. To je, u situaciji kada imate ljude koji su tako skupljeni zbrda-zdola, zapravo vrlo teško i tu će sada uslijediti novi pregovori te dovođenje novih ljudi. HDZ će imati svoje igrače, a Most svoje i vidjet ćemo koliko će se čvrsto postaviti pojedini ministri. Jednostavno, riječ je o ekipiranju. To nije vlada koja je proizišla iz jasnog političkog programa, gdje imati jasne ministre koji dolaze s već praktički formiranim ekipama, nego će to za njih biti jedna veliki izazov. A vrlo brzo moraju i parlamentu predložiti novi proračun - ističe Šalaj, dodajući kako je to prvi ozbiljan dokument koji Vlada mora izraditi. Jer, kaže, program i smjernice koje smo vidjeli, nisu ozbiljni, od toga da je bilo puno tehničkih grešaka i da je sve napravljeno šlampavo, do toga da tu nema nikakvih konkretnih mjera.

- Prva stvar koja čeka novu vladu je proračun. Mi sada imamo privremeni proračun koji je na snazi do kraja prvog kvartala i prva stvar je izrada proračuna koji bi morao biti dosta manji od proračuna za prošlu godinu. Znači moramo prihvatiti ono što se zove fiskalna konsolidacija, a to znači smanjivanje rashodovne strane proračuna, kako bi se smanjio deficit. Deficit se mora smanjiti ispod 3 posto u sljedećoj godini, prema dogovoru s Europskom unijom, što u ovom trenutku znači rez od 4 do 5 milijardi kuna. To je 1,5 posto BDP-a i to je prvi korak kako bi se zaustavio rast vanjskog duga, jer je on akumulacija deficita - rekao nam je pak Davor Huić, izvršni direktor udruge poreznih obveznika Lipa.

Njegovim zaustavljanjem odaslala bi se, kaže, poruka kreditorima i na taj način smanjila cijena kapitala, ali ne samo za državu, nego za cijelu ekonomiju.

- Ako Vlada uspije u tome, tada bi nam trebao porasti kreditni rejting i pasti premija na rizik, koja je sada iznad četiri posto, dvostruko više od Slovenije i trostruko više od Poljske. Time bi pala cijena financiranja. To bi bio prvi zadatak. Istovremeno, mora se osigurati da ti rezovi ne zaustave gospodarski rast jer je on alfa i omega svega, jer bez njega nema ni reformi, ni normalnog funkcioniranja države. Također se njima ne smije smanjiti kvaliteta javnih usluga i nekakav socijalni mir koji u Hrvatskoj postoji. Jer bez obzira na tešku ekonomsku situaciju, nemamo masovne prosvjede i ljude na ulicama i postoji velika preferencija u društvu da se to zadrži, o čemu se i u rezovima mora voditi računa. Znači, treba zaustaviti rast duga, a da se time ne zaustavi rast gospodarstva i ne smanji razina javnih usluga, tj, sačuva socijalni mir - rekao je Huić, koji smatra da premijer Orešković i novi ministar financija Zdravko Marić to mogu provesti. Jer ćemo se, inače, kaže suočiti s jako nezgodnom situacijom gdje teško možemo izbjeći scenarij poput onoga grčkog. “Ovo je naša zadnja šansa da financije dovedemo u red”, zaključuje.

Kao drugo važno pitanje ističe reformu javne uprave, gdje je, kaže, naš problem velika i relativno neefikasna javna uprava, gdje se misli i na državne tvrtke. Ističe kako tu treba doći do restrukturiranja i do promjena, kako bi ta uprava bila manja i efikasnija.

- A treće bitno pitanje je rasterećenje gospodarstva, ne samo u financijskom smislu - ukidanja parafiskalnih nameta i poreza, nego i u smislu regulatornih troškova - pojednostavljivanja propisa. To će sigurno biti u fokusu vlade, a i premijer je to nekoliko puta istaknuo. I, da ne idemo dalje, to je sasvim dovoljno posla - zaključuje Huić.