Objavljeno 15. rujna, 2015.
O hrvatskoj granici se trenutno brine 6000 policajaca, a Crveni križ priprema interventne timove
Vezani članci
POTPREDSJEDNIK VLADE I MINISTAR UNUTARNJIH POSLOVA RANKO OSTOJIĆ
U trenutku dok mađarski premijer Viktor Orban objavljuje da je dovršena ograda na srpsko-mađarskoj granici, a na Balkanu se pripremaju na još masovniji dolazak izbjeglica, hrvatski znanstvenici s Instituta za migracije i narodnosti upozoravaju na “krizu humanosti te temeljnih europskih vrijednosti poput prava na život, slobodu i zaštitu”.
No, krenimo redom. Prema Europskoj uniji kreće sve veći broj izbjeglica, a za ovu izvanrednu situaciju priprema se i Hrvatska - o našoj granici trenutno se brine 6000 policajaca. Izbjeglice vode utrku s vremenom, a u Mađarskoj vojska preuzima nadzor - ilegalan prijelaz uskoro postaje kazneno djelo kažnjivo s tri godine zatvora. Upoznati s razvojem situacije migranti su požurili prijeći granicu. Načelnik Uprave za granicu Zlatko Sokolar ističe da smo spremni, te da je u subotu osam Sirijaca na putu do Mađarske ušlo u Hrvatsku. Smješteni su u zagrebačkom hotelu Porin.
Austrija šalje vojsku na granicu
Iz Hrvatskog Crvenog križa kažu kako službene informacije i dalje govore da Hrvatsku neće zahvatiti izbjeglički val, ali budući da određena mogućnost ipak postoji, HCK već tjednima radi na pripremi za takav scenarij. Educiraju djelatnike i volontere za rad s izbjeglicama, identificiraju se resursi s kojima raspolažu, a koji bi mogli koristiti u slučaju da do izbjegličkog vala ipak dođe. Imaju 1400 educiranih članova interventnih timova koji su dobro pripremljeni i spremni su djelovati u svakom trenutku.
Njemačka je odlučila privremeno suspendirati šengenski sustav i vratiti granične kontrole. Iz Bruxellesa su za takav potez dobili zeleno svjetlo jer se radi o izvanrednoj situaciji. Bavarski ministar unutarnjih poslova rekao je u ponedjeljak da bi privremene granične kontrole mogle ostati na snazi "najmanje nekoliko tjedana" jer je zemlja suočena s nezapamćenim valom izbjeglica. Glasnogovornik njemačke policije na granici s Austrijom rekao je da su od uvođenja graničnih kontrola uhitili oko 30 krijumčara i oko 90 migranata. I austrijski kancelar Werner Faymann objavio je kako će oko 2200 pripadnika austrijske vojske biti poslano na granicu kako bi pomogli održavanju sigurnosti zbog nadolazećeg vala izbjeglica. Usto, jučer su države članice Europske unije odobrile planove za vojno djelovanje protiv krijumčara ljudi na Mediteranu. Cilj je razbijanje kriminalnih mreža sa sjedištima u Libiji.
Sigurnost i ljudska prava
A da je u svemu potrebno više ljudskosti poručuju sa Instituta za migracije i narodnosti. Znanstvenici pozivaju na toleranciju, solidarnost i humanost prema izbjeglicama umjesto predrasuda i ksenofobije te razumnost, odgovornost i objektivnost u medijskom i javnom sagledavanju te prikazivanju te problematike.
- Želja nam je da kao znanstvenici i znanstvenice iskažemo stav solidarnosti i pridonesemo stvaranju tolerantnije atmosfere dobrodošlice za one tražitelje zaštite koji će doći u našu zemlju te da se uključimo u javnu raspravu o jačanju sustava podrške i integracije onih koji će priliku za bolji život pokušati ostvariti u Hrvatskoj - ističu potpisnici svojevrsnog apela, kojih je jučer poslijepodne bilo 110, ali taj broj još raste.
Pučka pravobraniteljica Lora Vidović je sa skupa u Hrvatskom saboru pozvala sve nadležne da u planove uključe sve koji mogu doprinijeti u rješavanju izbjegličke krize. Na stručnom skupu “Izbjeglička kriza – pojmovi i prava” naglasila je važnost očuvanja sigurnosti s jedne, ali i osiguranja ljudskih prava, dostojanstva i osnovnih životnih potreba s druge strane.
- Tu situaciju moramo smatrati humanitarnim, a ne samo sigurnosnim pitanjem - istaknula je Vidović.
Igor BOŠNJAK/Vuk TEŠIJA
DRAGO ŽUPARIĆ-ILJIĆ
viši asistent Instituta za migracije i narodnosti
Zatvaranje granica neće riješiti krizu
- Ponukalo me je što, i to ne samo u Hrvatskoj, vidimo niz negativnih i ksenofobnih komentara. S jedne strane se ljudi okupljaju da iskažu podršku i solidariziraju se, a s druge imamo prilično ekstremne, diskriminatorne dijelove javnosti koji pozivaju i na otvoreno nasilje spram izbjeglica. Kod nas je dosta aktera uključeno u sustav pružanja pomoći, a i dio se građana solidarizirao pa smatram da i znanstvenici koji imaju društvenu odgovornost, trebaju dati jedan objektivniji prikaz i pozvati javnost na duh otvorenosti i tolerancije - kaže dr.sc. Drago Župarić-Iljić, viši asistent Instituta i pokretač inicijative. Kaže da države imaju pravo na poteze poput dodatnih mjera na granicama u iznimnim, kriznim situacijama, ali je problem što se to široko tumači te što se države odlučuju na parcijalna rješenja, a ne zajedničku politiku. “To je na štetu izbjeglica jer neće riješiti krizu, a jačat će krijumčarske rute. Sve to upozorava na brojne nedostatke europskog sustava azila. Nadam se da su mjere poput zatvaranja granica Njemačke ipak tek privremena mjera i da će se pristupiti jednom cjelovitijem rješenju”, ističe.
110 ZNANSTVENIKA TRAŽI VIŠE EMPATIJE I SOLIDARNOSTI
Stotinu i deset znanstvenika iz Instituta za migracije i narodnosti poziva na umjerenu i odmjerenu retoriku svih uključenih u raspravu o ovoj temi, na objektivan i netendenciozan način, bez širenja straha i panike, već kroz jačanje tolerancije i solidarnosti. “Pozivamo također na proaktivan i pozitivan stav svih aktera koji rade s izbjeglim ljudima u nevolji i prezentiranje pozitivnih primjera u praksi te na kritičko promišljanje, empatiju, razumijevanje i podršku šire javnosti. Smatramo da Hrvatska ima moralni imperativ djelovati asertivno prema izbjeglicama koje danas pokušavaju pronaći zaštitu, ne samo zbog europskog i međunarodnog prava nego i s obzirom na naše iskustvo progonstva i izbjeglištva kada su naši građani jednako dobivali zaštitu i nailazili na otvorena vrata u drugim europskim i izvaneuropskim zemljama”, stoji između ostaloga u pismu.
ARAPSKE ZEMLJE NISU POTPISNICE KONVENCIJE O IZBJEGLICAMA
Već duže vrijeme Europa postavlja pitanje zašto izbjeglice od rata ne bježe u bogate arapske zemlje poput Saudijske Arabije, Kuvajta, Bahreina... Odgovor je (pravno) jednostavan - arapske zemlje uopće nisu dužne primiti sirijske ni bilo koje druge izbjeglice i pružiti im pomoć jer nikada nisu potpisale i ratificirale Konvenciju o izbjeglicama iz 1951. godine kojom se utvrđuju obveze zemalja prema izbjeglicama. Te su zemlje tako svoj eventualni problem s izbjeglicama vrlo elegantno (pravno) riješile. Kada je o ljudskosti riječ i prozivkama da i bez potpisane konvencije trebaju pomoći, bogati šeici odgovaraju da izdašno financijski pomažu zbrinjavanje izbjeglica. Primjerice, Ujedinjeni Arapski Emirati tvrde da su do sada donirali UNHCR-u oko 530 miliijuna američkih dolara. Opravdavaju se i time da ima još mnogo drugih zemalja koje nisu primile sirijske izbjeglice.(E.S.)