Hrvatski mljekarski sektor pozdravio je vijest da je RH stopirala izvoz mlijeka i mliječnih prerađevina iz Bosne i Hercegovine u Europsku uniju, točnije stopirala odluku Europske komisije da se toj susjednoj državi od 26. kolovoza dopusti izvoz mlijeka, sireva, jogurta i drugih njegovih prerađevina u zemlje EU-a.

Tom je odlukom Europske komisije bio odobren izvoz mlijeka na tržište EU-a četirima mljekarama u BiH – Livnu, Milkosu, Mlijekoproduktu i Meggleu, a prve bi kontrole, pridržavaju li se one pravila i standarda, krenule tek iduće godine. U Ministarstvu poljoprivrede kažu da (zasad) njihovog službenog očitovanja o ovome nema. Naime, tek 16. rujna sastaje se odbor Europske komisije o sigurnosti hrane kada se ponovno stavlja u raspravu hoće li se te četiri mljekare iz BiH staviti na listu i tada će svih 28 članica raspravljati o uloženoj hrvatskoj žalbi na takvu odluku Komisije.

Negodovanje domaćeg mljekarskog sektora na davanje suglasnosti mljekarama iz BiH na izvoz u EU ima mjesta ako se zna da su opravdana očekivanja i bojazan kako bi većina izvoza mlijeka i prerađevina iz susjedne zemlje završila na hrvatskom tržištu. Ulazak mlijeka iz BiH i njegovih prerađevina u Hrvatsku povlači pitanje različitih otkupnih cijena, subvencioniranja proizvodnje mlijeka u dvije države, pitanje dampinških cijena, a tu je, dakako, i pitanje CEFTA-e čiji član Hrvatska više nije. Procjene su i da bi na hrvatskom tržištu takvom odlukom EK završilo 95 posto mlijeka i njegovih prerađevina iz BiH, dok je naših takvih proizvoda “preko Save” od ulaska u EU upola manje. Uz sve navedeno, proizvođači navode još jedan važan razlog zašto Hrvatska treba stopirati izvoz mlijeka iz BiH u Uniju – nepostojanje objektivnog, državnog laboratorija za provjeru ispravnosti mlijeka, kakav je, primjerice, hrvatski Središnji laboratorij za mlijeko u Križevcima.

Predsjednika Saveza udruga hrvatskih uzgajivača holstein goveda (SUHUH), Branka Kolaka, ne brinu količine koje bi tim izvozom ušle na naše tržište.

- Pravi je problem taj što BiH nema razrađen sustav kontrole mlijeka, nema, poput Hrvatske, neutralni, državni laboratorij, nego njihove mljekare imaju svojevrsne priručne laboratorije za to. Budimo realni, pa neće si one same zabiti nož u trbuh i reći kako su njihove provjere pokazale neispravnost vlastitoga mlijeka. Stoga, moglo bi iz BiH tim izvozom proći i doći k nama svašta. Kod nas se radi provjera čak sedam-osam parametara kod mlijeka, a kod njih svega dva – mislim samo mikrobiologija i mliječna mast. S obzirom na nevelik obujam BiH proizvodnje mlijeka, držim da bi ona bila samo tranzicijska zemlja za mlijeko iz Srbije preko Republike Srpske, no možemo otići i korak dalje – i za mlijeko iz Ukrajine, Rusije... - upozorava Kolak.

– Vjerujem da u susjednoj državi nema uvjeta za praćenje tog mlijeka. BiH ima vrlo malu vlastitu proizvodnju mlijeka u odnosu na koju su joj potrebe veće čak 350 posto - ocjenjuje prvi čovjek SUHUH-a. Republika Srpska na godišnjoj razini proizvodi 100 milijuna litara, a isto toliko i Federacija.

– A potrebe su im za četiri milijuna stanovnika - godišnje 500 milijuna litara i to svaka, dok mi trošimo milijardu litara godišnje. To govori koliko je BiH proizvodna baza vlastitog, a koliko zapravo samo tranzicijska ruta tuđeg, srpskog i drugog mlijeka - uspoređuje Kolak.