Objavljeno 27. kolovoza, 2015.
Zoran Milanović je zadnjih mjeseci umnogome racionalniji i smireniji, a njegovi nastupi kontrolirani
Sezona godišnjih odmora bliži se kraju i u Hrvatskoj počinje "vruća" politička jesen, osobito jer će se ubrzo znati datum parlamentarnih izbora.
Stoga smo ljetno putovanje u Dubrovnik iskoristili za susret i razgovor o toj temi s prof. dr. sc. Perom Maldinijem, politologom, komunikologom i sveučilišnim profesorom koji je i stalni suradnik Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.
Neracionalni potezi
Predviđanja govore kako koalicijska vlast ipak neće čekati krajnji rok za održavanje parlamentarnih izbora, nego da će "presjeći" i ići na izbore u studenome. Kako to komentirate?
- Iskreno, nemam "insajderske" informacije, iako sam upoznat s ovakvim nagađanjima. Koalicija na vlasti ima legitimno pravo donijeti odluku o održavanju izbora u trenutku kad smatra da je to najpovoljnije za nju. S druge strane, politička vlast može znatno dobiti na vjerodostojnosti ako dostatno unaprijed objavi taj datum jer time šalje poruku da nema što skrivati i da vodi fer političku igru. U ovom slučaju postoje ozbiljne kalkulacije jer aktualna koalicija nije u sjajnoj situaciji što se tiče postignuća tijekom dosadašnjeg mandata. Manipuliranje tim datumom očito je posljedica njihovih procjena o tome hoće li se, kako i koji datum izbora odraziti na možebitno lošiji rezultat političke oporbe te posljedično njihov bolji rezultat na izborima. No, jednako se tako to kalkuliranje SDP-u i njegovim partnerima može vratiti kao bumerang gubitkom povjerenja većeg broja građana. Kako će balansirati između te dvije mogućnosti, vidjet ćemo. Od ove vlasti do sada smo vidjeli štošta, mnogo više neracionalnih nego racionalnih poteza, pa zašto ovo ne bi bio još jedan u nizu. Ono što je nedvojbeno jest to da se izbori svakako moraju održati do krajnjeg zakonskog roka, a to je veljača 2016. U ovom trenutku teško je procijeniti hoće li građani na birališta zbilja u studenome.
Profitiranje od “Oluje”
Tko je od dviju vodećih stranaka bolje "kapitalizirao" velika ljetna javna događanja, poput 20. godišnjice akcije “Oluja”, ili Sinjske alke?
- Čini mi se da je, posebice ako govorimo o obilježavanju "Oluje", većinu političkih bodova pobrala politička vlast, prije svega premijer Zoran Milanović i SDP. Zašto? Zato što su pokazali drukčiji tip komunikacije s građanima i s javnošću nego do sada. Milanović, koji se u zadnjih nekoliko mjeseci češće pojavljuje u medijima, umnogome je racionalniji i smireniji, a njegovi nastupi kontrolirani. Poglavito bih izdvojio njegov govor na vojnoj paradi 4. kolovoza, u Zagrebu. To je bio iznimno dobro sročen, primjeren i politički odmjeren govor. Poslao je sve potrebne poruke, kako onima na unutarnjoj političkoj sceni, tako i liderima zemalja iz regije, posebno ako uzmemo u obzir političke prijepore koje u posljednje vrijeme imamo s čelnicima srbijanske vlasti. Također, pred međunarodnom javnosti pokazao je jednu uljuđenost, te civiliziranu i demokratsku retoriku. Sve to vjerojatno se dogodilo pod utjecajem njegovih novih inozemnih komunikacijskih savjetnika jer to nije tipični Milanović koji je dugo vremena bio poznat po svojim neracionalnim, često bahatim i neodmjerenim istupima u javnosti. Držim i da je politički oportuno, ali za njega svakako korisno, bilo nepojavljivanje na Sinjskoj alci, dakako ako posrijedi doista nisu bili zdravstveni problemi.
Kontrast dviju proslava
Kako se u navedenim prilikama snašao HDZ?
- Za ilustraciju, istaknuo bih samo golemi kontrast između stvarno veličanstvene i prilici vrlo primjerene vojne parade u Zagrebu, koja nas je sve ispunila ponosom, nasuprot kojoj se dogodio, rekao bih "balkanoliki", jer ne znam bolju riječ za to, "dernek" koji se dan kasnije, 5. kolovoza, dogodio u Kninu. On je bio potpuni kontrast svečanom vojnom mimohodu i proslavi godišnjice u kojoj je oslobođen dobar dio Hrvatske, što je umnogome devalviralo izvanredni dojam prethodnog dana. U tom potonjem događaju HDZ, čiji su predstavnici bili suorganizatori i sudionici, nije dobro kontrolirao situaciju. Ili, ako jest, tada je to očit znak na koje se glasače žele osloniti na predstojećim izborima. Međutim, sumnjam da će ova događanja imati presudnu ulogu za rezultate izbora, premda su u ovom konkretnom slučaju SDP i Milanović politički poentirali, pokazavši kako bi ovakva i slična događanja trebala biti organizirana, ako govorimo o demokratskim standardima.
Tomislav LEVAK
"ANTIKARAMARKOVA KOALICIJA" BILA BI POTEZ OČAJNIKA
Sve češće u javnosti se spominje "antikaramarkova koalicija", odnosno da SDP pokušava okupiti sve moguće stranke u borbi protiv HDZ-ove koalicije. Kako gledate na to?
- Još uvijek je nejasno li to probni balon, ili je to definirana predizborna taktika. Ako je probni balon, onda je to znak da smo već poprilično u predizbornoj kampanji, bez obzira na to što nominalno još nije započela. Ako je posrijedi taktika usmjerena na povećanje broja glasača, osim što je to pogrešna procjena, to bi nesumnjivo moglo dodatno utjecati na gubitak političke vjerodostojnosti lijeve koalicije. Naime, ne znam što bi oni imali tražiti u političkom miljeu suprotne ideološke provenijencije, utoliko više što se Milanović još nedavno kategorički, parafraziram, izjasnio - ili mi ili oni. Možda se radi i o medijskim špekulacijama, ali ako bi se dogodila takva koalicija, ljevica bi daleko više izgubila nego dobila. Štoviše, to bi upućivalo na poziciju očajnika.
KAMPANJA ĆE OBILOVATI SUKOBIMA NA RAZINI OSOBNIH SUJETA
Možete li predvidjeti kakva će biti predizborna kampanja i, otprilike, koga će građani izabrati na tim izborima? Trenutačne ankete i dalje prednost daju HDZ-u i njegovim partnerima.
- Za neke je sigurnije procjene prerano, ponajprije jer smo mi nacija koja ima kratko političko pamćenje. Upravo zato odlučujući utjecaj na ishod izbora imat će zadnjih pet, šest ili najviše osam tjedana uoči njihovog održavanja. Ne znam koje sve adute čuvaju dvije vodeće stranke, ali ako se u tom razdoblju na jednoj ili drugoj strani dogode neki veći poremećaji, oni će sasvim sigurno bitno utjecati na glasove birača. Kako sada stvari stoje, oporba je prema prirodi svoje pozicije u prednosti, posebice kad aktualna vlast nije pokazala značajnije uspjehe, već naprotiv. Međutim, ne može se reći ni da je oporba bila konstruktivna, a ni da je, bar do sada, pokazala ozbiljne potencijale koji je neprijeporno legitimiraju za osvajanje vlasti. Što se tiče kampanje, ona će po svojoj prilici izgledati kao i do sada. Njome će dominirati sukobi i (dis)kvalifikacije na razini osobnih sujeta i ideoloških podjela. Moralo bi se dogoditi neko čudo da se to promijeni i politički lideri počnu argumentirano pričati o meritumu stvari, a to su svakako socioekonomski problemi. Za to nema, rekao bih, ni dovoljno vremena, političke volje, a ni sposobnosti da se artikuliraju bitni problemi ove države oko kojih bi se trebala "lomiti koplja" između onih koji žele vlast.
Manipuliranje datumom očito je posljedica procjena o tome hoće li se, kako i koji datum izbora odraziti na lošiji rezultat oporbe