Žito grupa - Novim projektima žele promijeniti gospodarsku sliku Slavonije i Baranje
Vodeća prehrambena grupa u Slavoniji, Žito grupa, svečano je u petak navečer u Osijeku obilježila 25. obljetnicu postojanja.
Proslava, na kojoj se okupio impozantan broj uzvanika, među kojima i Zoran Milanović, predsjednik Vlade RH, Tihomir Jakovina, ministar poljoprivrede, i Ivan Vrdoljak, ministar gospodarstva, započela je u Hrvatskom narodnom kazalištu gdje se prigodnim programom i filmom ukratko podsjetilo na proteklih 25 godina rada Žito grupe.
Tom je prigodom Marko Pipunić, osnivač i vlasnik Žita, pozdravio goste i s njima podijelio nekoliko svojih životnih načela.
- Osjećaj zadovoljstva i sreće ne bi bio potpun da ih nemam s kime podijeliti. Ako sreću ne dijeliš s dragim ljudima i prijateljima, onda to nije sreća - rekao je vidljivo uzbuđen Pipunić.
U okviru obljetnice najavljen je početak gradnje novih proizvodnih postrojenja na području Ovčare pokraj Čepina. U iduće dvije godine planiran je ciklus investicija nominalne vrijednosti 1,5 milijardi kuna, u 20 projekata, u okviru kojih će svoje mjesto u Žito grupi naći od 250 do 300 mladih i perspektivnih ljudi, a nove će investicije generirati prihode od jedne milijarde kuna.
- Vrijeme nas sve obilježava, naš je cilj da svojim novim projektima mi obilježimo i ovo vrijeme i ovaj prostor. Slika Slavonije sutra neće biti ista, spremamo se za jednu novu, svijetlu budućnost - rekao je Pipunić.
Premijer: Moramo imati ambicije
U kazalištu se po završetku programa domaćinu i nazočnima obratio i premijer Milanović koji je rekao kako je ovo hrabar potez.
- Vi idete naprijed, ali i na ovaj način i Hrvatska. Hrvatskoj je potrebno nekoliko ovako jakih tvrtki. Ovo što će se ovdje proizvoditi mora preplaviti dobar dio zemalja svijeta, u suprotnom neće biti isplativo. Mi moramo gledati daleko, moramo imati ambicije, jer mala smo zemlja i jedino tako možemo naprijed. Mi se u sebe ne možemo zatvoriti jer ćemo atrofirati - rekao je Milanović.
Pohvalio se kako je nakon 3,5 godina većina statističkih podataka u pozitivi, ali i da je zadaća vlasti da poduzetnicima ne stoji na putu i da ih ne ometa.
Program je nastavljen posjetom lokaciji Ovčara na samom gradilištu. Ondje premijer nije davao izjave medijima, ali je priznao kako je viđena projekcija u kazalištu i na terenu na njega ostavila veliki dojam.
- Ovo je priča o novoj Slavoniji - rekao je Milanović.
Zahvala na viziji
Pred novinare je pak stao ministar Jakovina koji je svjestan kako je u ovom slučaju važno iskoristiti sirovinski potencijal Slavonije za proizvodnju vrhunske svinje koja će pak biti prerađena u vrhunski proizvod.
- Ovo je projekt koji je dobro pripremljen i koji će generirati rast BDP-a, ali odraziti se i na rast radnih mjesta ne samo u Osijeku nego i u Slavoniji - rekao Jakovina.
- Ovo je velika investicija za Slavoniju i Baranju, treba zahvaliti ovim ljudima na viziji. Nakon nekoliko ovakvih investicija svi ćemo početi vjerovati da Slavonija i Hrvatska može biti ljepša i bogatija - pridružio se čestitkama i ministar Vrdoljak.
I za osječkog gradonačelnik Ivicu Vrkića, premda se ova investicija realizira na prostoru susjedne općine Čepin, ona je vrijedan pothvat.
- Uzdam se da će dobar dio zaposlenika biti iz Osijeka, pa će se onda i gradski proračun bolje puniti. No važno je da je ovdje riječ o proizvodnji, o onom dijelu profitablnosti koja dolazi iz nove dodane vrijednosti - rekao je Vrkić.
Naposljetku, Pipunić nije skrivao kako je za njega, ali i njegove djelatnike, velika čast što im je u goste došao upravo premijer.
- Mislim da je premijer, kao državnik, po dužnosti na vrhu piramide nas poduzetnika i drago mi je da je prepoznao kako smo zdrava, dobra kompanija koja ima budućnost i da je dobro ovo što smo dosad radili - rekao je Pipunić.
Cijeli je događaj zaokružen vrtnim osvježenjem u ljetnikovcu Pi na Ovčari.
Zdenka RUPČIĆ/Dario KUŠTRO/Snimili: Davor KIBEL i Josip ŠERI
REGIONALNI LIDER U PROIZVODNJI I TRGOVINI POLJOPRIVREDNIM I PREHRAMBENIM PROIZVODIMA
Tvrtka Žito d.o.o. danas je regionalni lider u proizvodnji i trgovini poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima. Trenutno zapošljava oko 1500 zaposlenika, raspolaže s 22.000 ha obradivih površina, a zahvaljujući brojnim kooperantima ukupna obradiva površina doseže i do 90.000 ha. Žito uzgaja pšenicu, soju, šećernu repu, suncokret, kukuruz, uljanu repicu i ječam. Plodno tlo i osnovni poljoprivredni proizvodi čine bazu na koju se nadograđuju sve djelatnosti Žita. U Žitu je zahvaljujući ratarskim kulturama vrlo razvijeno područje trgovine i kooperacije. U 14 kooperacija vrši se otkup poljoprivrednih kultura te se trguje gnojivom, sjemenom i sredstvima za zaštitu bilja. Još jedna od djelatnosti je i uslužno skladištenje budući da Žito raspolaže silosima ukupnog kapaciteta 300.000 tona. Također, Žito je 2011. izgradilo dva bioplinska postrojenja koja godišnje proizvedu 16,6 gigavatsati električne energije. Što se tiče industrije, unutar grupe nalazi se osječka šećerana koja šećer plasira na tržište pod brendom “Premijer” - najstariji brendirani šećer. Iz Tvornice ulja Čepin dolazi ulje “Tena”, a ono je ujedno i jedino hrvatsko ulje koje je nastalo toplom rafinacijom bez upotrebe kemijskih otapala. Pšenični i kukuruzni mlin u Đakovu je na tržištu također zastupljen pod brendom “Tena”. Tvornica stočne hrane „Vitalka“ 80 posto proizvodnje plasira interno, a ostatak se na tržištu vodi pod brendom “Vitalka”. Stočarstvo je vrlo razvijena grana u grupi, sastoji se od 6 svinjogojskih farmi ukupnog kapaciteta 150.000 tovnih svinja godišnje, 2 farme muznih krava koje godišnje proizvedu 20 milijuna litara mlijeka te 3 farme tovne junadi kapaciteta 6000 komada godišnje. Farma koka nesilica Vuka je potpuno prilagođena zahtjevima Europske unije te s godišnjom proizvodnjom od 60 milijuna jaja čini Žito najvećim proizvođačem jaja u Hrvatskoj. Osnovni prehrambeni proizvodi poput jaja, ulja, šećera, brašna te mesa i stoke već se nalaze u asortimanu Žito grupe, a daljnju budućnost razvoja Žito vidi u preradi mlijeka i mesa koje će se plasirati na tržište u obliku visokokvalitetnih proizvoda. Cilj im je promijeniti sliku o Slavoniji i od Slavonije stvoriti regiju prepoznatljivu po hrani.
Proizvodni kapaciteti u primarnom dijelu poljoprivrede svrstavaju Osječko-baranjsku županiju u najkvalitetniji dio hrvatske žitnice. U općini Čepin nalazi se lokacija zahvata izgradnje pogona za proizvodnju.
Izabrana lokacija iznimno je povoljna za izgradnju pogona za proizvodnju. Pogon se nalazi u blizini značajnih prometnih pravaca te ima izravan pristup kvalitetnoj sirovini (svinjskom butu), s obzirom na to da u Slavoniji i Baranji postoji značajan broj uzgajivača svinja.
PLANOVI ZA BUDUĆNOST
Tvrtka Žito d.o.o. planira izgradnju i opremanje modernih pogona namijenjenih za proizvodnju pršuta premium kvalitete i pršuta sa znakom ekoproizvoda, godišnjeg kapaciteta proizvodnje 150.000 komada; proizvodnju trajnih kobasica i salama, sve na razni vrhunske kvalitete, i proizvoda sa znakom ekoproizvoda, godišnjeg kapaciteta proizvodnje 3000 tona; proizvodnju suhomesnatog komadnog mesa (suha vratina - buđola, suhi kare - pečenica, suhe slanine, odnosno pancete u prirodnom obliku i rolanom obliku te suhe govedine ili bresaole), sve na razini premium kvalitete i proizvoda sa znakom ekoproizvoda, godišnjeg kapaciteta proizvodnje 2200 tona; pakiranje i konfekcioniranje pršuta, trajnih salama i suhomesnatih proizvoda u suvremeno opremljenom pogonu odakle će se proizvodi distribuirati krajnjem kupcu pod vlastitim brendom ili trgovačkom markom. Osim navedenih projekata u planu je i izgradnja prezentacijskog centra u kojemu bi se posjetiteljima, osim prezentacije i mogućnosti degustacije proizvoda, prikazao i način proizvodnje te kompletna sljedivost u proizvodnji tvrtke Žito što se najbolje može opisati frazom „od polja do stola“. U sklopu prezentacijskog centra nalazila bi se multimedijalna sala, trgovina, restoran, ali i kongresne dvorane što bi pogodovalo razvoju gastronomskog, enološkog, kongresnog, edukacijskog, ali i ostalih vrsta turizma u Slavoniji. Ovi projekti temelje se na sljedivosti proizvodnje. Najveći resurs su plodna polja koja se u sklopu ratarstva obrađuju što rezultira kvalitetnim žitaricama i uljaricama. Na ratarsku proizvodnju nadovezuju se kapaciteti za skladištenje žitarica i industrijskog bilja koje čine izvrsnu sirovinu za proizvodnju stočne hrane koja se proizvodi u vlastitoj tvornici stočne hrane “Vitalka” te potom plasira na vlastite farme. Upravo će domaće svinje s vlastitih farmi hranjene najkvalitetnijom hranom biti glavna sirovina za proizvodnju mesnih proizvoda u suvremeno opremljenim pogonima s vrhunskom tehnologijom te će u konačnici dati visokokvalitetan i standardiziran gotovi proizvod koji je prepoznatljiv i tražen u cijelome svijetu. Prilikom izrade pršuta, trajnih salama i suhomesnatih proizvoda točno će se znati svi elementi proizvodnje koja će biti podvrgnuta najvišim standardima kontrole. Ovakav proces sljedivosti proizvodnje u kojemu se u svim segmentima provodi kontinuirana kontrola kvalitete jedan je od preduvjeta proizvodnje premium proizvoda.
ULAZAK U EU PRILIKA ZA PLASIRANJE PROIZVODA NA INOZEMNA TRŽIŠTA
Poduzeće Žito zahvaljujući vlastitoj kvalitetnoj sirovini, vrhunskoj tehnološkoj opremljenosti i energetskoj učinkovitosti proizvodnog pogona, te visokoj razini zdravstvenih i sanitarnih kontrola tijekom proizvodnje ima zadovoljene glavne preduvjete za kvalitetan i konkurentan proizvod. Poduzeće je spremno ulagati u modernizaciju i angažirati vrhunske stručnjake koji će pridonijeti kreiranju vrhunskog proizvoda, a to dokazuje i činjenica da se već sada, u razvojnoj fazi, surađuje s brojnim domaćim i inozemnim stručnjacima za tehnologiju, pakiranje i preradu suhomesnatih proizvoda. Još jedan plus je i velika baza neiskorištenog mladog i obrazovanog kadra s okolnih fakulteta i škola koja daje izvrsnu podlogu za raznovrsnu i kvalificiranu radnu snagu. Ulazak Hrvatske u Europsku uniju je omogućio prilike za plasiranje proizvoda na inozemno tržište i povlačenje sredstava iz europskih fondova. Izvoz proizvoda na inozemno tržište je svakako u planu paralelno s razvojem domaćeg tržišta.
“JOŠ UVIJEK MAŠTAM”
Iz emotivnog pozdravnog govora Pipunića u HNK-u u Osijeku zabilježili smo i njegovo razmišljanje o poduzetništvu. “Volio sam bajke i maštati. U toj mojoj mašti rađale su se mnoge želje, jedna od njih bila je i uspjeti u onom što radim. Bog mi je dao da su mi se mnoge želje ostvarile. Nakon 25 godina poduzetništva mogu reći kako smatram da se kvaliteta poduzetnika ne mjeri veličinom, nego jesi li isplatio na vrijeme plaće, jesi li državi platio porez, bankama vratio kredit i platio dobavljače. Mašti i željama nema kraja, ja još i danas maštam”, nije skrivao Pipunić.