SLATINA – Na aktualnom satu posljednje sjednice Gradskog vijeća Slatine Slobodan Perić (SDP) postavio je pitanje o najavljenoj gradnji tvornice papira i geotermalne elektrane u slatinskoj poduzetničkoj zoni Trnovači. Citirao je najavu Marinka Mikulića od 9. ožujka prošle godine, u kojoj taj poduzetnik najavljuje početak realizacije projekta vrijednog 320 milijuna eura, a do sada ništa nije učinjeno.

“Iako znamo na koje poteškoće nailazi realizacija ovog projekta, zatražili smo najnoviju informaciju od direktora Mikulića. On kaže da će radovi na realizaciji projekta u Slatini započeti ove godine, odmah nakon pribavljanja građevinske dozvole”, rekao je gradonačelnik Ivan Roštaš (HDZ) i dodao da je lani podignut rasadnik biljke miscanthus na 50 hektara te da je pribavljena lokacijska dozvola. Među poteškoćama na koje nailaze investitori naveo je i problem sa zemljištem, na što Grad ne može utjecati. “Taj projekt neće biti realiziran bez koncesije na minimalno 480 hektara zemlje, za koju je Mikulić dobio obećanje od Agencije za poljoprivredno zemljište. Jedan od uvjeta za pribavljanje lokacijske dozvole bio je da se pročišćene otpadne vode ne mogu ispuštati ni u jedan naš vodotok, što je regulirano zakonom. Jedino je rješenje da se pročišćena voda koja zadovoljava propisane standarde otpremi do Drave. Prema tome, ni jedan grad koji nema neku veću rijeku u blizini ne može ostvariti tako veliki projekt”, pojasnio je gradonačelnik.

Očekuje se da će Hrvatske vode pronaći rješenje za taj problem jer je o toj temi već održano nekoliko sastanaka. “U realizaciji takvih projekata prvo se pojave imovinskopravni odnosi, pa arheologija, pa vodozaštita, pa Hrvatske šume. Lani smo uspjeli realizirati modernizaciju tvrtke Marinade, koja je također imala imovinskopravne probleme, a probleme s arheološkom zaštitom imao je i pogon za preradu drveta”, kazao je Roštaš, oprezan prema izjavi direktora Mikulića jer se ne zna hoće li Hrvatske vode prihvatiti stanje na koje se ne može utjecati.

Perić je pohvalio projekt i naglasio da nitko nije protiv njega, “ali on već toliko dugo traje da se nakon šest-sedam godina postavlja pitanje realnosti i ekonomske opravdanosti”. Kaže da je blokiran jedan važan resurs kao što je sa svom infrastrukturom kompletno opremljena poduzetnička zona Trnovača, koja ima velike mogućnosti za razvoj grada. “Možda bi neki realniji partner već pokrenuo neku djelatnost u toj zoni”, rekao je Perić i predložio da se ozbiljno razgovora s partnerom, da se vidi koliko je projekt realan te da se napokon povuku neki potezi.

Budući da su prošle godine počele konkretne aktivnosti na pripremi sirovine za tvornicu papira, zanimalo nas je što je s prvom plantažom miscanthusa na slatinskom području. Prva sadnja rizoma miscanthusa počela je početkom travnja prošle godine na 50 hektara zemljišta Branka Tušeka iz Nove Šarovke nedaleko od Slatine.

“Na proizvodnju miscanthusa odlučio sam se zato što struktura zemljišta kojim raspolažem odgovara upravo toj biljci. To je lakša, pjeskovita i rastresita zemlja, koja u uvjetima suše nije pogodna za pšenicu i kukuruz. Tu se ne može postići veći prinos od tri tone pšenice, a osmodnevna suša uništi kukuruz. Zato i ne strahujem od neuspjeha - ispričao je tada Tušek.

Osim miscanthusa, taj poljoprivrednik prošle godine imao je ugovorenu proizvodnju silažnog kukuruza i sirka na 50 hektara za bioenerganu. S tim kulturama prošao je, kaže, katastrofalno jer zbog loših vremenskih prilika i kvarova na strojevima nije ni došlo do njihova ubiranja. Na preostalih pedesetak hektara proizvodio je kamilicu, zob i merkantilni kukuruz. U razgovoru s Tušekom doznali smo da od miscanthusa očekuje znatno bolje rezultate, pa i bolje dane za sebe i svoju obitelj. Nakon godine dana rasta, sada su to stabljike mjestimično i više od dva metra, a presađivanje slijedi kad se u trogodišnjem rastu dovoljno razvije njihov korijen. Petar Žarković