Regija
RAZGOVOR: ALEN PRNJAT, DIREKTOR HRVATSKIH VODA U OSIJEKU

Završen 102 milijuna kuna vrijedan
kanal Kneževi Vinogradi – Zmajevac
Objavljeno 8. lipnja, 2015.

Višemilijunske investicije i radovi Hrvatskih voda na području Kneževih Vinograda i Zmajevca bili su povod za razgovor s Alenom Prnjatom, direktorom Vodnogospodarskog odjela za Dunav i donju Dravu u Osijeku, koji je pojasnio gradnju lateralnog kanala i važnost tog vodnogospodarskog sustava.

Trenutačno najveći investicijski projekt na području VGO Osijek dvonamjenski je lateralni kanal.

Baranjaje zasebna hidrogeološka cjelina i mi realiziramo stoljetnu ideju hidrosustava kojim želimo spriječiti plavljenje brdskim bujičnim vodama s padina Banske Kose poljoprivredne površine, ali i rasteretiti melioracijski sustav Dunavskog sektora od suvišnih voda, odnosno osigurati južnom dijelu slivnog područja vodu za vrijeme suša, te navodnjavanje. Kanal se proteže ispod Kneževih Vinograda, Zmajevca i Suze, a dužine je 12,3 km. Njegova funkcija je prihvat površinskih voda s naznačenog dijela područja, te presijecanje i dreniranje podzemnih voda i njihova odvođenja u Dunav. Njegova druga funkcija je dovođenje vode iz Dunava za navodnjavanje poljoprivrednih površina.

Od početka gradnje proteklo je gotovo četiri godine.

Radovi su podijeljeni u dvije etape, a prva je počela u lipnju 2011.. Obuhvaćala je gradnju četiri mosta s pristupnim rampama preko lateralnog kanala i završena je u listopadu 2013., nakon čega je počela druga etapa. Prvu etapu odradila je Hidroelektra niskogradnja iz Zagreba. Ukupna vrijednost radova na mostovima Prosine, Kneževi Vinogradi, Suza i Zmajevac iznosila je oko 13 milijuna kuna. Kanal je ključan za odvodnju bujičnih voda i važan za navodnjavanje poljoprivrednih površina koje će uvelike pomoći oživljavanju poljoprivrede malih i velikih gospodarstva. Radove u drugoj etapi kanala i hidrotehničkih objekata, te izmještanje postojećih instalacija izvodi zajednica ponuditelja koju čine Sokol Vinkovci, Gradnja Osijek, Vuka Osijek, te Aquaterm iz Karlovca. Ukupna vrijednost radova s otkupom zemljišta te projektiranjem iznosi približno 102 milijuna kuna. Radovi su završeni početkom lipnja, obavljen je tehnički pregled i dobivena je uporabna dozvola. Radovi na kanalu sastojali su se od izvođenja trupa kanala, reverzibilne crpne stanice, uljevno-izljevne građevine, izmještanja svih instalacija, ugradnja sifona i cijevnih propusta, ustava, vodnih stepenica te iskopa oborinskih kanala nižeg reda i uklapanja u presječene melioracijske mreže oborinskih kanala.

Na ovaj projekt nadovezuje se još jedan koji je važan za poljoprivrednu proizvodnju. Riječ je o sustavu navodnjavanja Baranje.

Da, radi se o sustavu navodnjavanja koji će vodu crpiti upravo iz lateralnog kanala. Taj sustav navodnjavanja pokriva 5000 ha i nalazi se na području Dunavskog rita u Baranji. Sustav navodnjavanja podijeljen je u pet podsustava i sastoji se od 12 propusta i 41 ustave koje će zadržavati vodu u kanalskoj mreži iz koje će se voda koristiti za navodnjavanje. Sustav navodnjavanja neposredno se oslanja na veliki kanal Kneževi Vinogradi - Zmajevac koji će biti izvor vode za navodnjavanje. Prihranjivanje vodom lateralnog kanala bit će preko odvodnje Baranjske Planine i crpljenjem iz Dunav kako bi se osigurale dovoljne količine vode. Krajnji korisnici su privatni korisnici i tvrtka Belje d.d.

U kojem je statusu taj projekt?

U tijeku je natječaj za odabir izvođača. Procijenjena vrijednost investicije je 21,5 milijuna kuna s PDV-om. Procjenjuje se kako bi primjena navodnjavanja povećala prinose ratarskih kultura za 20 do 30 posto, a na dijelu površina osigurala uvjete za sjetvu postrnih kultura (dvije žetve godišnje).

Darko PEJIĆ
I AUSTRO-UGARSKA PLANIRALA GRADITI KANAL

Ovaj je kanal svojedobno planirala graditi i Austro-Ugarska, ali nije stigla. To je i prvi novi veliki tehnički zahvat koji se u Baranji gradi od 19. stoljeća. Doduše, bilo je i u 20. stoljeću mnogo hidrotehničkih zahvata, ali radilo se uglavnom o održavanju, te rekonstrukciji i obnovi onoga što je uništeno u vremenima koja su bila nesklona sustavima odvodnje i navodnjavanja.

Suše i poplave kao poticaj

Na tom su području učestale pojave ekstremnih hidroloških prilika u posljednjim desetljećima koje se pripisuju klimatskim promjenama. Nizale su se suše, ali i poplave, a posebno je osebujna prema svojim posljedicama bila poplava 2010., jer su se istodobno pojavila plavljenja oranica, a bujične su vode s brda prijetile brojnim naseljima. Ukupna je količina oborina (više od 200 mm u tri dana) napravila štete, a kanalska mreža, iako zadovoljavajuće uređena, nije mogla prihvatiti tolike količne oborina. Stoga su Hrvatske vode pokrenule niz aktivnosti na slivnom području Dunava radi poboljšanja upravljanja vodnim režimom na malim slivovima, a najznačajniji je upravo ovaj lateralni kanal, te hidrotehnički objekti na drugim slivovima, posebice na desnim pritocima Drave i Dunava, ali i gradnja akumulacija u brdskim dijelovima vodotoka.

Možda ste propustili...

OPĆA ŽUPANIJSKA BOLNICA NAŠICE

Crveni su nosovi igrom razveselili male pacijente

GOSTUJE OMILJENA DJEČJA SPISATELJICA

Jelena Pervan u Knjižnici Belišće

Najčitanije iz rubrike