Prema podacima Eurostata za 2013. godinu, svaki stanovnik Hrvatske godišnje u prosjeku proizvede 404 kilograma komunalnog otpada.

Na odlagalištu završi čak 85 posto tog otpada. Za usporedbu, stanovnik Švedske godišnje u prosjeku proizvede 460 kilograma otpada, od čega će neiskorišteno, na deponiju, završiti samo - 4,5 kilograma. Sve ostalo bit će upotrijebljeno kao sekundarna sirovina koja se oporabljuje - staklo, plastika, metali, organski otpad, a dio završava u nekoj od 32 spalionice u toj zemlji, koje spaljivanjem otpada proizvode toplinsku i električnu energiju.

U pregovorima za pristupanje Europskoj uniji Hrvatska je preuzela obvezu do kraja 2018. sagraditi centre za gospodarenje otpadom i sanirati svoja odlagališta otpada. No i bez te obveze odlagališta otpada kakva danas imamo jednostavno više neće smjeti postojati, jer tako odlagati goleme količine korisnog materijala jednostavno je luksuz kakav si ne može priuštiti ni jedna uređena zemlja. Švedski je primjer, dakle, hrvatski cilj.

Pojedini hrvatski primjeri pokazuju da se ide u tom smjeru. Primjerice, količina miješanog komunalnog otpada u Osijeku tijekom 2014. smanjena je za sedam posto, a rezultat je to ulaganja osječkog komunalca Unikoma u projekt razvrstavanja otpada u kućanstvima. Zanimljivo je tako što je prikupljena količina plastike u osječkim kućanstvima povećana za 300 posto - 2012. je prikupljeno 13 tona, 2013. velikih 111 tona, a prošle godine čak 360 tona plastike. Papira je recimo 2011. prikupljeno 298 tona, a 2014. - 1480 tona.

To, naravno, nije dostatno. Za još značajnije smanjenje komunalnog otpada nužni su centri za gospodarenje otpadom, odnosno mjesta gdje će se otpad razvrstavati nakon što bude odvezen iz kućanstava. U Hrvatskoj je planirano otvaranje 13 centara za gospodarenje otpadom.

Na pitanje koje smo uputili Ministarstvu zaštite okoliša i prirode o tome hoće li Hrvatska uspjeti ispuniti svoje EU obveze do 2018. godine, odgovorili su nam kako poduzimaju “sve što je potrebno kako bi u planiranom roku izvršili obveze”. “Vlada je ovaj tjedan izmijenila Plan gospodarenja otpadom za razdoblje 2007.-2015. Za izmjene smo se odlučili kako bismo ubrzali, racionalizirali i olakšali realizaciju projekata centara za gospodarenje otpadom”, navode u Ministarstvu. Naime, izmjene se odnose na broj i lokacije centara za gospodarenje otpadom, kao i način financiranja njihove gradnje. Kako pojašnjavaju u ministarstvu, dosadašnji plan davao je mogućnost županijama da same mogu odlučiti hoće li imati županijski CGO ili će se udružiti sa susjednim županijama i izgraditi zajednički regionalni CGO. Time je u Hrvatskoj mogao biti građen 21 centar, što je prevelik broj te se nakon analize sustava gospodarenja otpadom odlučilo ići u racionalizaciju na način da više županija preuzme regionalni koncept gospodarenja otpadom. Ovim izmjenama predviđa se gradnja 13 CGO-a. “Također, izmjenama Plana županijama i jedinicama lokalne samouprave omogućujemo veće sufinanciranje gradnje centara za gospodarenje otpadom iz EU fondova i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost do 90 posto, time će županije, gradovi i općine morati osigurati samo deset posto investicije. Izmjenama Plana osigurat će se maksimalno sufinanciranje iz EU fondova i cijena koju će građani na kraju plaćati za gospodarenje otpadom bit će najmanja moguća”, navode iz Ministarstva zaštite okoliša.

Ove godine počet će raditi prva dva centra za gospodarenje otpadom - Marišćina, koji će gospodariti otpadom s područja Primorsko-goranske županije, i Kaštijun, koji će gospodariti otpadom s područja Istarske županije. Projekt gradnje Marišćine vrijedan je 277 milijuna, a Kaštijuna 266 milijuna kuna, navode iz Ministarstva zaštite okoliša. Do kraja ove godine bit će spremna dokumentacija potrebna za prijavu za EU sufinanciranje četiri centra - Bikarac, Biljane Donje, Babina Gora i Piškornica. Za gradnju centara većina novca za financiranje, oko 65 posto, stići će iz EU fondova, dok će do 90 posto investicije pokriti Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU), a preostalih deset posto gradovi, općine i županija.

Prema podacima Ministarstva zaštite okoliša, za preostalih šest centara za gospodarenje otpadom priprema se dokumentacija potrebna kako bi bili nominirani za EU fondove. To su Lećevica u Splitu, za otpad s područja Splitsko-dalmatinske županije. Vrijedan će biti oko 453 milijuna kuna. Lučino Razdolje u Dubrovniku obrađivat će otpad s područja Dubrovačko-neretvanska županije. Vrijedan je oko 360 milijuna kuna. Zatim tu je Orlovnjak u Antunovcu, u kojem će se obrađivati otpad s područja Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije, kao i dijelova Brodsko-posavske, Požeško-slavonske i Virovitičko-podravske županije. Orlovnjak bi trebao stajati oko 230 milijuna kuna, od čega će, kao i kod drugih centara, županija, gradovi i općine financirati deset posto investicije. Šagulje u Novoj Gradišci, za obradu otpada iz Brodsko-posavske, Požeško-slavonske i dijela Sisačko-moslavačke županije, vrijedne su oko 130 milijuna kuna. Doline u Bjelovaru, za obradu otpada s područja Bjelovarsko-bilogorske i Virovitičko-podravske županije, investicija je od približno 115 milijuna kuna.