Eurostat, glavni “statističar” EU-a, objavio je pregled o OPG-ovima na području Unije, podsjećajući tako na njihovu važnost u ukupnosti poljoprivredne proizvodnje i kroz 2014. – UN-ovu Međunarodnu godinu OPG-ova.
Njen cilj bio je podići profil obiteljske poljoprivrede kao vitalnog dijela agrara i šire ruralne ekonomije, ne samo u proizvodnom, ekonomskom nego i socijalnom, ekološkom, demografskom smislu. Ta je godina za OPG-ove u RH prošla u grčevitoj borbi za opstanak, besparici na selu, mršavoj jesenskoj sjetvi, sve težem servisiranju obveza, što rezultira blokadom računa, preniskim cijenama poljoprivrednih proizvoda za proizvođače i “šumama” novih propisa koje nameće EU te naš zakonodavac. No, tu je i potpora EU-a OPG-ovima kroz zajedničke poljoprivredne politike u razdoblju 2014. - 2020.
Obiteljska gospodarstva (OG) u strukturi poljoprivrede EU-a dominiraju brojnošću – na njih se odnosi 97 % od ukupnog broja poljoprivrednih gospodarstava (PG) Unije, a značajno pridonose i u ukupnoj zaposlenosti. U EU-28 2010. bilo je 12,2 milijuna gospodarstava, 96,9 posto njih je klasificirano kao OPG. Uz njih se vezuje 67 % kultiviranog poljoprivrednog zemljišta te 55,4 % od ukupnog uzgoja životinja. Prema Eurostatu, RH ima 233.000 OPG-ova.
Prosječno 8,6 ha
- No, za RH je relevantan broj oko 180.000 upisanih u Upisnik, a za nas u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori broj od 100.000 OPG-ova koji primaju poticaje. Europa je rekla da po novoj definiciji potpore može ostvariti samo aktivni poljoprivednik, s nekim obujmom proizvodnje. Za politiku je bitna prva, 180.000, a za nas brojka od 100.000. Neke su procjene da ih se godišnje ugasi oko 2000, a daleko manje ih se otvori novih. Zapravo, točniji termin umjesto “ugasi” bio bi “ispiše” iz Upisnika. Što znači da po nekoj osnovi djelatnost i dalje živi samo što to više nije kroz OPG nego kroz obrt - kaže predsjednik HPK-a Matija Brlošić.
Prema Eurostatu, u EU-u obiteljski PG-ovi manji su nego oni “neobiteljski”. Posebno se to odnosi na farme na kojima rade samo članovi obitelji. One u prosjeku obrađuju 8,6 ha, dok farme gdje rade obitelj i radnici obrađuju 74,3 ha. Među “neobiteljskim” PG-ovima prosječna obradiva površina je 121,2, dok je za obiteljske farme 158,3 ha.
Broj uvjetnih grla na isključivo obiteljskim farmama je 6,4, dok farme s vanjskom radnom snagom imaju gotovo 100 uvjetnih grla.
Brlošić upozorava na nerazmjer u broju malih OPG-ova i “velikih igrača” kod nas i njihovu povlačenju sredstava iz Omotnice.
– Od 100.000 OPG-ova malih je 80.000, a povlače samo 20 % novca iz Omotnice, dok je velikih samo 20 %, no zato povlače veliki novac - 80 % sredstava, a što Europa ne njeguje. Nemamo sredinu, srednje velike OPG-ove koji su u Europi nositelji proizvodnje. Naš sustav vodi k tome da velika poljoprivredna gospodarstva, veliki igrači, uguše selo, uguše male OPG-ove. No, izmjenama zakona o potporama i izmjenama zakona o poljoprivednom zemljištu naziru se pomaci - kaže Brlošić.
Kako opstati?
Dodaje, potrebna nam je reforma potpora jer dosadašnje nisu dale da jačaju srednji OG-ovi.
– Izmjenama Zakona o potporama to se malo pomaknulo, no još ne dovoljno. Potpore ciljano mogu jačati srednje OPG-ove. Budemo li imali samo velike sustave, nećemo imati sela - drži Brlošić.
Eurostat kaže da je 60 posto OG-ova u EU-u u Rumunjskoj, Italiji i Poljskoj. OPG-ovi u EU-u obrađuju 118 milijuna ha; najveće površine pod njima su u Francuskoj i Španjolskoj, a prednjače i Poljska, Velika Britanija i Njemačka, dok na Malti svaki OG uzgaja na tek 0,9 ha. RH je među zemljama čiji OG-ovi uzgajaju na manje od 10 ha, a tu su i Rumunjska, Cipar, Bugarska, Mađarska, Grčka, Slovenija, Italija, Portugal.
- Takvi, mali OPG-ovi ne mogu opstati. Imat će samo “za kruh i struju”, ali ne i za kompletno gospodarstvo. S druge strane, postoje slučajevi gdje su se gospodarstva preinvestirala i slomila. Država tu mora ići s nekakvim reprogramom, otpisom kamata, subvencijama za gnojivo. No, ona nema osjećaja za OPG-ove i selo - kaže predsjednik Baranjske brazde Petar Pranjić uz poruku da je “selo ubijeno”, da mu je dosadašnjim (poljoprivrednim) politikama nanesena šteta ravna – ratnoj šteti.
Suzana ŽUPAN
“Neobiteljski” PG-ovi u RH obrađuju manje od 100 ha
Prema Eurostatu, čak je trećina ukupnog broja “neobiteljskih” PG-ova, a njih je 381.000, u Francuskoj. “Neobiteljski” PG-ovi najmanje zemlje obrađuju na Malti – 2,5 ha, dok se RH nalazi u društvu Nizozemske, Cipra, Belgije, Finske, Italije, Austrije i Francuske čiji “neobiteljski” PG-ovi obrađuju manje od 100 ha. Najveći “neobiteljski” PG-ovi su u Češkoj – obrađuju 744, a po 400 ha po gospodarstvu u Slovačkoj, Irskoj, Grčkoj, Bugarskoj i Litvi. S druge strane, “neobiteljski” PG-ovi uzgajaju na većini poljoprivrednog područja u Mađarskoj, Estoniji, Bugarskoj, Češkoj i Slovačkoj. OG-ovi uzgajaju većinu stoke u 23 od 28 zemalja članica EU-a. Udio stoke uzgojen na OPG-ovima veći od 90 posto je u Sloveniji, Grčkoj, Luksemburgu, Irskoj i Austriji.
U blokadi 70 posto OPG-ova
Gorući problem OPG-ova u RH je blokada računa. Kako nemaju pravo na zaštićene račune, od ovrha nisu izuzeta ni sredstva od potpora. Upozoravaju na to i u Udruzi OPG-ova Hrvatske Život koja danas jedina diže glas za OG-ove. Potpredsjednik Života Zvonko Pipić procjenjuje da je u blokadi oko 70 posto OPG-ova. Slično procjenjuju i u ORaH-u u čijem Gospodarskom forumu za istočnu regiju kažu da je u blokadi 65 posto OPG-ova. “Ponovili smo zahtjev Vladi te ministarstvima financija i poljoprivrede da nam vrate naša prava ukinuta 2012. - pravo na zaštićene račune te da od ovrha zaštite 2/3 naših sredstava. Jer, ovako, mi smo diskriminirani u odnosu na druge. Ovih dana krenula je isplata poticaja i ovrhama se već sjeda i na to”, kaže Pipić. Dodaje, OPG-ovi ne traže nikakave oproste dugova nego samo svoja prava iz 2012. godine.
U EU-u u poljoprivredi radi 25,5 milijuna ljudi
Redovna radna snaga u EU-28 u poljoprivrednom sektoru obuhvatila je 25,5 milijuna ljudi. Kada je riječ o menadžerima u poljoprivedi, voditeljima gospodarstava, najčešća dob im je 55 i više, tj. 65 godina i iznad, tj. dob za približavanje i odlazak u mirovinu. U dobi od 25 godina ih je tek 0,8 posto. U RH u ovom trenu, prema podatcima HZMO-a o broju osiguranika mirovinskog osiguranja, u poljoprivredi je (prijavljeno) približno 22.000 radnika. Kada je riječ o zapošljavanju u poljoprivredi, poražavajuće zvuči podatak da trenutno preko HZZ-a poslodavci nude tek 54 slobodna radna mjesta za KV i nekvalificirane radnike u poljoprivredi.
Matija Brlošić
predsjednik HPK-a
Izmjenama Zakona o potporama to se malo pomaknulo, no još ne dovoljno. Potpore ciljano mogu jačati srednje OPG-ove
2000
OPG-ova ugasi se godišnje u Hrvatskoj
Prema Eurostatu
Hrvatska ima 233.000 OPG-ova