Prosječna mirovina 2027. godine trebala bi iznositi 5119 kuna
Objavljeno 24. veljače, 2015.
Demografski podaci su neumoljivi. Svake godine rađa se 10 tisuća ljudi manje nego što ih umire. Pretpostavke su da će do 2050. biti tri milijuna ljudi, od čega milijun starijih od 60 godina. Da demografija nije dobra, slaže se ministar rada Mirando Mrsić koji smiruje situaciju. Analize ministarstva koje je Mrsić predstavio na Okruglom stolu u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, pokazuje da je sustav mirovina dugoručno održiv i stabilan.
"Mirovine će se i dalje isplaćivati. Analiza pokazuje dugoročnu fiskalnu održivost tog sustava. Treba razgovarati o tome jesu li te mirovine koje naši sugrađani primaju dovoljne za život i što treba napraviti da se poveća iznos mirovina i, s druge strane, što treba napraviti da oni koji budu odlazili u mirovinu iz 1. i 2. stupa 2025. i dalje imaju dostojnu mirovinu. Neke preduvjete već smo i napravili", kaže Mrsić.
Ti preduvjeti uključuju povećanje broja zaposlenih, odnosno osiguranika u odnosu na umirovljenike, a koji je trenutačno 1,14 naprama 1, što je najlošiji omjer u cijeloj Europskoj uniji. Reforma mirovinskog sustava tako, između ostaloga, uključuje produljenje radnog vijeka za odlazak u mirovinu 2030., zapošljavanje stanovništva starije životne dobi, pa sve do stabilnijeg drugog mirovinskog stupa. Projekcije su i da će 2030. doći do nedostatka radne snage, zbog čega je važno promišljati i o kvalitetnoj imigracijskoj politici, kaže Mrsić.
"Lajtmotiv naših analiza i unaprjeđenja mirovinskog sustava je da otprilike mirovina iz 1. i 2. mirovinskog stupa u vrijeme kad se čovjek umirovi, sa 65 godina života i 40 godina staža, bude 20 posto veća nego mirovina samo iz prvog stupa. I to je cilj cijele mirovinske reforme", rekao je Mrsić. Uz gospodarsku treba misliti i na demografsku politiku, napominje demograf Ivan Čipin, koji kaže kako treba povećati stopu fertiliteta, donosno broj djeteta po ženi, koji je trenutačno na 1,4.
"Nama bi trebalo 1,9 djece, manje od dva po ženi kako bi se ustabilili i bili na nuli. To je više od 10 do 15 tisuća živorođenih godišnje više nego sad", kaže Čipin.
Projekcije koje su radili u Mrsićevu ministarstvu, u suradnji s neovisnim stručnjacima, pokazuju da bi prosječna mirovina za osiguranika sa 65 godina starosti i 40 godina radnog staža 2027. godine trebala iznositi 5119 kuna, od čega se 4760 kuna odnosi na mirovinu iz prvog stupa. Cilj je i da 2040. ukupna prosječna mirovina poraste na 8963 kune, od čega se 7467 kuna odnosi na prvi stup.(V.T./MS)
Treba urediti uvjete za obitelji s malom djecom
Treba urediti pitanje dostupnosti posla, školovanja, dječjih vrtića i fleksibilnog radnog vremena, a tu je istaknuta i uloga poslodavaca koji kreiraju najvažnije uvjete za obitelji s malom djecom. Za sve to potreban je i konsenzus svih političkih stranaka, zaključio je ministar Mrsić.