Objavljeno 3. veljače, 2015.
Hrvatska nije uspjela dati potvrdu svojim tvrdnjama da je počinjen genocid, stoji u presudi
Vezani članci
OGORČENJE PRESUDOM
IZDVOJENO MIŠLJENJE
IZRAZIO ŽALJENJE
Međunarodni sud pravde u Haagu jučer je odbacio tužbu Hrvatske protiv Srbije za genocid, kao i srpsku protutužbu.
Za neprihvaćanje hrvatske tužbe glasalo je 15, a za njezino prihvaćanje dva suca. Svih 17 sudaca jednoglasno je pak odbacilo srpsku protutužbu.
Presuda je konačna i obvezujuća. Takav rasplet mnogi su u našoj zemlji i najavljivali, a javnosti ga je priopćio predsjednik ICJ-a Peter Tomka.
- Zaključci ICTY-ja kažu da djela nisu počinjena da se uništi hrvatsko stanovništvo, već da ih se natjera da napuste područja kako bi se stvorila hogomena srpska država. Sud se s tim slaže. Možemo zaključiti da Hrvatska nije uspjela dokazati da su počinitelji djela iskoristili priliku da unište značajan broj pripadnika zaštićene skupine. Hrvatski argumenti ne vode zaključku da je postojala namjera uništenja Hrvata u cijelosti ili u dijelu u Vukovaru. Djela koja sadrže actus reus genocida nisu počinjena sa specifičnom namjerom koja je potrebna da bi se ta djela kvalificirala kao djela genocida. Hrvatska nije uspjela dati potvrdu svojim tvrdnjama da je počinjen genocid. Nije postojala specifična namjera da bi se djela karakterizirala kao genocid. Stoga hrvatska tužba mora biti u cijelosti odbačena - zaključio je Tomka.
On je u uvodnom izlaganju upozorio da, kako bi se neki zločin okvalificirao kao genocid, nije dovoljno samo da su prekršena ljudska prava, već mora biti prekršeno humanitarno pravo u sukobu između dvije strane te prekršena Konvencija o genocidu. Dodao je da su sve države obvezne primjenjivati tu konvenciju, ali ne retroaktivno. “Prije 27. travnja 1992. ne može se smatrati da je Srbija bila odgovorna u smislu članka 9.”, rekao je Tomka, a riječ je o datumu kada je Srbija postala vezana Konvencijom. On je pojasnio da ICJ odlučuje jesu li počinjena djela genocida, ali da ne donosi odluke o individualnoj odgovornosti. Prema definiciji, genocid sadrži dva elementa: konkretno djelo i namjeru da se djelomično ili potpuno uništi neka etnička grupa.
Tomka je rekao kako su velik broj ubojstava počinili JNA i Srbi u Slavoniji, Kordunu, Lici, Banovini i Dalmaciji, te da postoje dokazi kako je velika većina žrtava pripadala Hrvatima, odnosno zaštićenoj skupini, a što može upućivati na to da su bili sustavno na meti.
“Motivi počinitelja zločina i okolnosti ubojstava, kao i njihova pravna kategorizacija, takvi su da nije sporno da su pripadnici zaštićene skupine ubijani i da je utvrđeno konkretno djelo genocida”, istaknuo je Tomka, no očito je ostalo sporno što za većinu sudaca nije utvrđena namjera da se potpuno uništi druga etnička grupa. Prema njegovim riječima, obitelji stradalih trebaju saznati koja je sudbina njihovih najbližih koji su nestali te sud potiče obje strane da se u dobroj vjeri istraži to pitanje.
On je podsjetio i da je u slučaju Slobodana Miloševića postojala optužba za genocid vezano uz sukob BiH, ali ne i u onom dijelu optužnice koji se bavi sukobima u Hrvatskoj. Tomka je pobrojio i manjkavosti iz hrvatske tužbe. Primjerice, da su priloženi zapisnici policije gdje su oni sami pisali svjedočenja, bez potpisa nadležne osobe, a neka su bila potpisana i naknadno. Također, da neke izjave nisu potpisali ni oni koji su ih dali te da se njima ne može dati dokazna težina, osim kada su dodatno potkrijepljene usmenim svjedočenjem ili drugim dokazima.
Igor BOŠNJAK
ZORAN MILANOVIĆ
predsjednik Vlade RH
Inzistirat ćemo na pitanju nestalih i povratu otetog kulturnog blaga
- Nismo zadovoljni odbijanjem hrvatske tužbe i jesmo zadovoljni odbijanjem srpske protutužbe. Na temelju onoga što smo vidjeli, nije utvrđen genocid, ali utvrđeni su zločini i etničko čišćenje. Prošlo je više od 20 godina od ratnih stradanja, Hrvatska je u Europskoj uniji i ima priliku graditi svoju budućnost u tome smjeru. Srbiji u tom pogledu želimo sve najbolje, ali ne odustajemo od pitanja nestalih i povrata kulturnoga blaga. To je naš dug prema narodu i državi te moralna obveza koja čeka svaku vladu. Odluku suda moramo poštovati, na nju nema žalbe, učinili smo sve što je moguće u ovih 15 godina, nismo zadovoljni odlukom Suda, ali je na ovaj način civilizirano prihvaćamo - kazao je jučer Zoran Milanović, predsjednik Vlade.
IVO JOSIPOVIĆ
predsjednik RH
Nismo zadovoljni, ali smo odradili dug prema žrtvama
Predsjednik Ivo Josipović, koji je i sudjelovao u pripremanju tužbe, izjavio je kako konačnim ishodom nije zadovoljan. “Dobili smo opomenu o strašnim zločinima koji su se dogodili na ovim prostorima. Pitanje je da li strašni zločini koji su se dogodili podrazumijevaju genocid, a Sud je, eto, zauzeo ovo konzervativno stajalište i podigao letvicu za genocid jako visoko. Neki od najstrašnijih zločina ispali su iz računice jer je Sud procijenio da je Srbija vezana konvencijom od 1992. godine. Nismo sretni konačnim ishodom. Mi smo, pripremajući tužbu, odradili dug prema žrtvama i prema povijesti”, rekao je Josipović. Prema njegovim riječima, Sud je prilično jasno kod protutužbe rekao kako Hrvatska ne može biti smatrana zemljom koja je počinila genocid.
HRVATSKA NIJE POČINILA GENOCID
Kada je riječ o protutužbi Srbije, i ona je u cijelosti odbačena. Tomka je rekao kako je ICJ utvrdio da nije bilo prekomjernog granatiranja u tzv. SAO Krajini. Zaključili su i da ne postoje dokazi, odnosno dokazna namjera da se uništi Srbe. I kada je riječ o navodnom ubijanju Srba koji su bježali u kolonama, dokazi nisu doveli do takvih zaključaka. “Sud zaključuje da je bilo ubijanja, ali ne može se utvrditi jesu li bila sustavna”, kazao je Tomka. Dodao je kako Srbija nije činjenično dokazala da je počinjen genocid za vrijeme i nakon operacije Oluja. Sud je stoga zaključio da Hrvatska nije povrijedila svoje obveze i nije suučesnik u genocidu.
VELJKO MILJEVIĆ
odvjetnik
Zar nam je to Haag trebao reći?
Presuda je potvrdila ono što nam je najavio poznati odvjetnik Veljko Miljević. “Trebalo je proučiti presudu iz 2007. godine, i svakome bi bili jasni kriteriji tog suda. Za mene je bilo jasno kako će to biti presuđeno i začuđuje me još uvijek navijački, pristrani stav najviših političkih predstavnika obiju država, koji i dalje navijaju svoje, kao da nisu slušali obrazloženje. Svi vade iz tog detaljnog obrazloženja i konteksta rečenice koje im pašu, a zaboravljaju da su obje tužbe odbijene. Pa svi smo mi znali da je počinjeno bezbroj pojedinačnih ratnih zločina, i da je to u Hrvatskoj počinjeno sa srbijanske ili jugoslavenske strane u istočnoj Slavoniji, Baniji, Kordunu i drugdje, a isto smo tako znali da je nakon Oluje bilo pojedinačnih ratnih zločina. Zar nam je to Haag trebao reći? A to sada izvlači i naš predsjednik Vlade koji je izrazito nezadovoljan. O čemu on priča priču?” rekao nam je Miljević.
KOLINDA GRABAR KITAROVIĆ
izabrana predsjednica RH
Jasno je tko je bio agresor
- Nisam zadovoljna presudom Međunarodnog suda pravde, ali je uvažavam. Iz obrazloženja presude jasno je tko je bio agresor, a tko žrtva. Sud je utvrdio da su na teritoriju Hrvatske počinjeni teški zločini, teška kršenja ljudskih prava i međunarodnog humanitarnog prava, koje su počinile srpske snage i JNA, no da opseg tih zločina nije dovoljan da se proglasi genocidom. Ova presuda upućuje na potrebu kažnjavanja svakog zločina te privođenja pravdi svih počinitelja. Posebno ću ustrajati na pronalaženju nestalih osoba i na povratu kulturne baštine. Hrvatska je danas članica EU i NATO-a i okrenuta je budućnosti. Željela bih da se i sve države jugoistoka Europe okrenu prema europskim vrijednostima i budućnosti, ističe Kolinda Grabar-Kitarović, izabrana predsjednica RH.
DRAGAN VULIN
predsjednik HDSSB-a
Tko će odgovarati?
- Očekivali smo više od presude i ovoga što se u njoj navodi, “da je relativno malen postotak žrtava u odnosu na ukupan broj stanovnika”. Hrvatska ima 12.500 žrtava, 7700 logoraša i uništeno više od 1500 vjerskih objekata i ostaje otvoreno pitanje tko će odgovarati za ono što je počinjeno prije 27. travnja 1992. godine, kada je međunarodno priznata Miloševićeva Jugoslavija. Kako nema mogućnosti žalbe treba krenuti dalje, ali i od Srbije, prije svakog daljnjeg oblika uspostave suradnje, prioritetno tražiti rješavanje slučajeva nestalih osoba. Treba razgovarati i o povratu otetog kulturnog blaga. Pozitivno je što su barem dva suca razmišljala kao Hrvatska, a zbog povijesne istine o stvaranju hrvatske države i Domovinskom ratu važno je i što je jednoglasno odbijena srpska protutužba. Mora se znati tko je bio žrtva, a tko agresor i to se ne smije nikada pomiješati, kaže predsjednik HDSSB-a Dragan Vulin.
JEDNOGLASNO
JE SVIH 17 SUDACA ODBILO SRPSKU PROTUTUŽBU