Šest godina krize, neučinkovita uprava i državni aparat, izostanak reformi, poharan privatni sektor, niska kupovna moć građanstva... samo dio su utega s kojima domaće gospodarstvo ulazi u novu, prema svemu sudeći, još jednu za njega vrlo neizvjesnu kalendarsku godinu.

Ne čudi stoga što među građanima, ali i gospodarstvenicima, prevladava vrlo nizak indeks optimizma.

- Generalna ocjena je da ne možemo očekivati gospodarski ništa značajno. Ako gledamo na osječko-baranjsko gospodarstvo, možemo očekivati prihode na razini do 25 milijardi kuna, što je dakle još jedna stagnantna godina - kaže Zoran Kovačević, predsjednik HGK-Županijske komore Osijek. Kovačević ne niječe trend ulaganja u dugotrajnu imovinu i stvaranje pozitivne ulagačke klime, ali kaže prevelike su dubioze u važnim sektorima poput građevine i trgovine koji se ne mogu oporaviti za samo 365 dana. Uz sve to, Kovačević podsjeća kako smo ušli u još jednu izbornu godinu, što implicira izostanak značajnijih (bolnih) reformi koje su nužno potrebne.

I razgovori s gospodarstvenicima pokazuju kako je percepcija općeg stanja u gospodarstvu vrlo negativna.

- Sveukupno gledano, percepcija općeg stanja u gospodarstvu vrlo je negativna, nažalost ni idućoj godini nije ostavljeno puno prostora za optimizam i vjeru u skorašnje okončanje krize - kaže Milan Vrdoljak, predsjednik Uprave prijevozničke tvrtke Ricardo.

- Nažalost, i sljedeća će godina biti obilježena daljnjim padom BDP-a i zaposlenosti. Naime, očekivane reforme nisu se dogodile, poslovno okruženje i poduzetnička klima su na vrlo niskim razinama, te ne vidimo mogućnosti za ozbiljnije preokretanje trendova. Fiskalna održivost vrlo je neizvjesna, budući da smo u šest godina udvostručili javni dug sa 125 na 255 milijardi kuna, a to ima direktne implikacije na uvjete poslovanja, kao i na socijalni standard naših građana - upozorava Bernard Jakelić, zamjenik glavnog direktora Hrvatske udruge poslodavaca. Ipak, ima i onih koji traže pozitivu.

- Eventualni rast (domaćeg) BDP-a od 0,1 do 0,2 posto moći će se pripisati ponajviše oporavku velikih i gospodarski snažnih zemalja EU-a koje će indirektno osjetiti i naše gospodarstvo - mišljenja je Mario Ravlić, član Uprave Mesne industrije Ravlić. I oni, kao i u Ricardu, s pozornošću gledaju kako će se razvijati situacija s Rusijom. Ricarda se to tiče zbog transporta izvoznih roba u tu zemlju, a Ravliće brine hiperprodukcija europskih proizvođača mesa koji su zbog gubitka najvećeg izvoznog tržišta značajno spustili cijene, što je rezultiralo enormnim porastom uvoza svinjetine i junetine u Hrvatsku od 400 do 600 posto u odnosu prema prošloj godini.

- Mala zemlja poput Hrvatske, ako želi biti uspješna, treba biti izvozno orijentirana, snažiti i poticati izvoz i izvozne kapacitete, ali ne zanemarivati ni domaću potražnju i potrošnju i stvarati uvjete rasta, a ne pada platne, kupovne moći svojih građana - mišljenja je Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata. Veli kako Hrvatskoj treba nova gospodarska politika, a to svakako nije ova čiji kontinuitet Vlada najavljuje i za 2015. godinu.

Pa ipak, u ministarstvu na čijem je čelu Gordan Maras u 2015. očekuju nastavak pozitivnih trendova kod malih i srednjih poduzetnika. Naime, Ministarstvo poduzetništva i obrta je u 2014. godini nastavilo s poticanjem malog i srednjeg poduzetništva kako bi ojačalo njihovu konkurentnost i snagu na tržištu. Zahvaljujući tim mjerama hrvatski mali i srednji poduzetnici postali su predvodnici gospodarskog oporavka.

Naposljetku, zaključnu prognozu prepuštamo bankovnim analitičarima. Zrinka Živković Matijević, direktorica Samostalne direkcije ekonomskih istraživanja pri RBA-u, ne dvoji kako je dugotrajna kriza u RH posljedica duboko ukorijenjenih unutarnjih slabosti te da je “početak oporavka i dalje uvelike ograničen izostankom domaće potražnje.” Ipak, optimizam je vezan uz izvoz, kao i potencijalni oporavak naših glavnih vanjskotrgovinskih partnera i orijentacija domaćih poduzeća na inozemna tržišta što bi trebalo jačati robni izvoz.

- Blagi poticaj mogao bi doći od očekivanoga slabljenja domaće prema većini valuta iz košarice za izračun efektivnih tečajeva - prognoziraju u RBA-u uz završnu ocjenu kako Vladinu projekciju rasta BDP-a od 0,5 posto smatraju optimističnom.