Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje će u sklopu svojega elektroničkog poslovanja od 1. siječnja 2015. poslodavcima i ovlaštenim osobama poslodavca osigurati pristup podacima iz očevidnika zaposlenih i samozaposlenih osoba s invaliditetom na internetskim stranicama.

Nastavak je to priče započete još u kolovozu ove godine kada je ministar nadležan za rad Mirando Mrsić donio Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja očevidnika zaposlenih osoba s invaliditetom.

Kako pojašnjavaju u HZMO-u od prvog dana iduće godine očevidnik će voditi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje na temelju prijave poslodavca, a podatke iz očevidnika mjesečno će dostavljati u Hrvatski registar o osobama s invaliditetom i Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, sa stanjem na zadnji dan u mjesecu.

Ministar Mrsić, moglo se čuti u javnosti kada se govori o ovoj temi, izjavio je kako će, od 1. siječnja iduće godine, svi poslodavci koji zapošljavaju najmanje 20 radnika biti dužni zaposliti određeni broj osoba s invaliditetom, ovisno o ukupnom broju zaposlenih i djelatnosti koju obavljaju. Strana diplomatska i konzularna predstavništva te integrativne i zaštitne radionice izuzeti su od te obveze. Ponuđenim izmjenama iz obveze kvotnog zapošljavanja izuzela bi se i predstavništva stranih osoba.

Tvrtke koje ne zaposle osobu s invaliditetom, odnosno ne ispune kvotu, plaćale bi novčane kazne u iznosu od 30 posto minimalne plaće, što bi iznosilo oko 900 kuna po osobi. Ministar Mrsić izjavio je i kako smatra da će za oko 35 tisuća osoba s invaliditetom, odnosno za toliko radnih mjesta, biti raspisane kvote. Kada se u Saboru raspravljalo o izmjenama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, ministar Mrsić kazao je kako će obvezu da zaposli osobu s invaliditetom imati oko 7600 poslodavaca.

Očevidnik sadrži i različite podatke vezane uz osobu s invaliditetom, od osobnih podataka do zanimanja i stručne sprema za obavljanje poslova, te radno vrijeme na koje je sklopljen ugovor o radu. U očevidnik se upisuju i podaci o poslodavcu kod kojeg je u radnom odnosu osoba s invaliditetom, i to: naziv, pravni oblik, osobni identifikacijski broj (OIB), sjedište, županija, djelatnost prema NKD-u te posebne oznake za osiguranika koji se upisuje u očevidnik kao osoba s invaliditetom.