Ministarstvo gospodarstva i Agencija za ugljikovodike, nakon što su to ranije učinili za područje Jadrana, 18. srpnja raspisali su i prvi natječaj za davanje koncesija za istraživanje i eksploataciju nafte i plina na šest blokova u rasponu od 2100 do 2600 četvornih kilometara u kontinentalnom dijelu Hrvatske.

Riječ je o području Drave, istočne Slavonije i Save, a natječaj traje do 18. veljače 2015. godine, kada zainteresirane naftne kompanije trebaju dati svoje obvezujuće ponude.

Moglo se očekivati da se taj natječaj neće postići tako velik interes kao za nedavno zaključeni prvi javni natječaj za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na području Jadrana, gdje su šest svjetskih i jedna domaća naftna kompanija predale ponudu za 15 od ponuđenih 29 istražnih polja. Naime, općenito se smatra kako je posljednjih šezdesetak godina kontinentalni dio Hrvatske, osobito Slavonije, već znatno iscrpljen, no to ipak nije tako. Prema svemu sudeći, njegova njedra kriju i velike dodatne količine crnog zlata, a svjetske kompanije to znaju.

- Od trenutka raspisivanja natječaja za kopno, takozvani Data Room u Agenciji za ugljikovodike, odnosno sobu sa svim raspoloživim geološkim i seizmičkim podacima posjetilo je 20-ak svjetskih i domaćih naftnih kompanija - ističu u Agenciji. A već i sama činjenica da naknada za pristup tim podacima iznosi 5000 eura govori o njihovoj zainteresiranosti za istraživanja i eksploataciju ugljikovodika u kopnenom dijelu Hrvatske.

- Zadovoljni smo s do sada iskazanim interesom naftnih kompanija, ali napominjemo da je ovo još uvijek rana faza za bilo kakve ozbiljnije projekcije s obzirom na to da kompanije još analiziraju geološke aspekte toga područja - kažu u Agenciji za ugljikovodike.

Slavonija je od sedamdesetih godina prošlog stoljeća bila glavno crpilište nafte i plina, a nacionalna naftna kompanija Ina je s njezinih nalazišta crpila velike količine ugljikovodika, no to se, osobito posljednjih 20-ak godina, osjetno smanjuje te one sada imaju tek simboličan udjel u ukupnoj rafinerijskoj preradi, odnosno potrošnji, čak i ispod 20 posto. I u Agenciji za ugljikovodike nam potvrđuju da je do sada na području ponuđenih istražnih prostora na kopnu iscrpljeno oko 700 MMbbl (milijuna barela) nafte i kondenzata te oko 350 MMboe plina u 60-ak godina intenzivne eksploatacije.

A o tome kakav bi pak bio novčani ekvivalent vrijednosti godišnje iscrpljenih količina nafte i plina u idućem vremenu u Slavoniji, u Agenciji ističu kako “o vrijednostima u ovome trenutku ne možemo govoriti jer ona ovisi o mnogim čimbenicima, ali i o dinamičnom svjetskom tržištu sirove nafte i plina”.

No ipak u Agenciji za ugljikovodike rado pokazuju podatke o istražnim radovima u Slavoniji. Pritom ističu da preliminarna analiza seizmičkih i drugih dostupnih podataka pokazuje da Panonski bazen sadrži značajan preostali potencijal.

- Jednostavna usporedba Mađarske i Hrvatske kazuje da obje imaju sličnu veličinu i strukturu kopna u području Panonskog bazena dok Hrvatska ima izbušeno tek 33 posto od ukupnog broja proizvodnih bušotina uspoređujući s Mađarskom i manje od 52 posto otkrivenih rezervi. Ali, treba pričekati prve istražne radnje, tek tada ćemo moći sa sigurnošću govoriti o brojkama - napominju u Agenciji za ugljikovodike.

Do sada mnoge izvedene bušotine u Slavoniji pokazale su mogućnost korištenja i velikih količina geotermalne energije, pogodne za suvremenu poljoprivrednu proizvodnju u staklenicima i plastenicima. Kakvo je danas zapravo stanje istraženih količina geotremalne energije, tko njome raspolaže, koliko se one gospodarski koriste i kako bi one mogle što učinkovitije biti stavljene zainteresiranima na korištenje? Na ta pitanja u Agenciji za ugljkovodike pak odgovaraju kako “su upoznati s geotermalnim potencijalom, ali što se tiče geotermalnih nalazišta, ona nisu u nadležnosti Agencije za ugljikovodike, nego su u nadležnosti Ministarstva gospodarstva (Sektor za energetiku i rudarstvo).

Državni proračun će nesporno imati velike prihode od davanja koncesija na istraživanje i eksploataciju ugljikovodika. Na naše pitanje - hoće li više od toga kolača pripasti i lokalnim zajednicama na čijim se prostorima vrši i eksploatacija u Agenciji odgovoraju: “Zakonom o rudarstvu i Uredbom o novčanoj naknadi za koncesiju za eksploataciju mineralnih sirovina, dio koji ide jedinici lokalne samouprave u istražnoj fazi je naknada za istražni prostor koja iznosi 400 kuna po četvornom kilometru godišnje, dok u fazi eksploatacije pet posto od tržišne cijene pridobivenih ugljikovodika ide jedinici lokalne i regionalne samouprave kao i naknada za eksploatacijska polja u iznosu od 4000 kuna po četvornom kilometru godišnje.” Pritom zaključuju kako je realno očekivati da će investicije u istraživanje i eksploataciju biti pokretači lokalnog gospodarstva i u smislu angažiranja lokalne industrije, dobavljača i otvaranjem radnih mjesta.