U Osječko-baranjskoj županiji 14 registriranih tvrtki za proizvodnju tekstila, 29 za proizvodnju odjeće i tri za kožu te srodnih proizvoda, ostvarile su u 2013. godini ukupan prihod od 142 milijuna kuna, što je za 32 % više u odnosu na 2012. godinu.

Povećanje prihoda zabilježeno je u proizvodnji tekstila i proizvodnji odjeće, dok je u proizvodnji kože i obuće primjetan pad prihoda, pokazuju najnoviji sistematizirani podatci Fine, a koje je objavila Županijska komora Osijek.

Ipak, bez obzira na povećanje prihoda, u proizvodnji tekstila i proizvodnji odjeće poslovalo se negativno, za razliku od tvrtki iz područja proizvodnje kože i obuće koje su poslovale s dobiti. Broj zaposlenih u 2013. godini povećan je u proizvodnji tekstila za 6,6 % u odnosu na 2012. godinu, dok u proizvodnji kože i obuće nije promijenjen, a u proizvodnji odjeće zabilježen je pad broja zaposlenih za 10,5 %. U sve tri grane (proizvodnja tekstila, proizvodnja odjeće i proizvodnja kože i obuće), nažalost, ostvaren je dodatni velik pad investicija u dugotrajnu imovinu. Veliki broj županijskih tvrtki u tekstilnoj industriji pred stečajem je, ili su smanjile intenzitet proizvodnje zbog navale jeftinih gotovih tekstilnih proizvoda iz uvoza.

Još jedan problem tekstilne industrije jest i nepovoljna kvalifikacijska i demografska struktura, odnosno nefleksibilnost radne snage. Naime, tekstilno-odjevna i kožarsko-obućarska industrija mahom zapošljava NKV žensku radnu snagu prosječne životne dobi iznad 45 godina. U proizvodnji odjeće žena je čak 87 posto, u kožarstvu i obućarstvu ih je 79 posto, a na proizvodnji tekstila 70 posto. To je možda dijelom i razlog ispodprosječnih plaća, pogotovo u proizvodnji tekstilno-odjevnog asortimana. Naime, prosječna netosatnica zaposlenima na proizvodnji odjeće u 2013. godini iznosila je svega 16 kuna. Prosječna netoplaća po zaposlenom iznosi 3034 kuna u proizvodnji tekstila (manja za 5,24 % u odnosu na 2012.), 2825 kn u proizvodnji odjeće (manja za 2,01 %) i 3615 kn u proizvodnji kože i srodnih proizvoda (veća za 5,36 %). U tom istom razdoblju prosječna županijska neto plaća bila je 4000 kuna, dok su zaposleni u tekstilnoj prerađivačkoj industriji primili u prosjeku 3158 kuna, što je niže za 21,05 %.

Inicijativom samih poduzetnika u 2013. u Grupaciji tekstilno-odjevne industrije Županijske komore Osijek usvojen je dokument "Stanje u sektoru i prijedlozi mjera za zadržavanje zaposlenosti i održivi razvoj". Aktivnosti koje on sadrži i koje je nužno što prije provesti razvrstane su u dvije faze. Prva predviđa više interventnih mjera kojima bi se trebala očuvati zaposlenost, postići bolja likvidnost te uz mobilizaciju svih proizvodnih resursa, osnažiti izvoz. U drugoj bi se fazi provodio paket mjera okrenutih dugoročnom tržišnom repozicioniranju, odnosno traženju niša u kojima je moguće ostvariti veću dodanu vrijednost i na taj način sačuvalo zdravu jezgru ove grupacije. Uz to, osnovan je i Klaster konkurentnosti industrije tekstila, kože i obuće pri Ministarstvu gospodarstva, koji također treba polučiti bolje rezultate tekstilaca. Međutim i poduzetnici, ali i zaposlenici, očekuju da će nova nacionalna industrijska strategija, krojena za razdoblje od 2014. do 2020. godine, na konkretniji način, u odnosu na projekte usvojene za nekih prethodnih vlada, pristupiti rješavanju problema s kojima se suočavaju tekstilno-odjevna i industrija kože i obuće, zaključuju u Županijskoj komori Osijek.