Objavljeno 17. listopada, 2014.
Lalovac želi treću odgodu izlaska HZZO-a iz riznice, Varga uzvraća otvorenim pismom
HZZO i Ministarstvo zdravlje objavili su priopćenje za javnost u kojem su pokušali objasniti zašto je izlazak HZZO-a iz državne riznice bolji za hrvatski zdravstveni sustav.
Ministar zdravlja Siniša Varga drži da će HZZO izići iz državne riznice 1. siječnja iduće godine, kako je i planirano, dok je ministar financija Boris Lalovac najavio da je moguća još jedna odgoda izlaska HZZO-a iz riznice osim ako se strukturnim mjerama u zdravstvu dodatno ne uštedi oko milijardu kuna, a uoči skorog rebalansa državnog proračuna, traži i dodatne uštede u sektoru zdravstva.
Upravo ovaj novi sukob između ministra zdravlja i ministra financija najvjerojatnije su i glavni razlog zbog kojeg je HZZO izašao s ovim otvorenim pismom, kojim se obraća pacijentima, a dosadašnji naziv financiranja zdravstva prikazuje kao onaj koji šteti pacijentima.
Bismarckov sustav
Tako u ovom pismu stoji i kako je “tijekom godina života HZZO-a u riznici, sustav financiranja zdravstva iz fokusa izgubio građane pacijente i u prvi plan stavio financiranje zdravstvenih ustanova. Sustav koji imamo danas čvrsto određuje paušalne iznose sredstava koje HZZO mora plaćati zdravstvenim ustanovama bez obzira na to koliko su pacijenata obradili i koliko su ih kvalitetno obradili. Sustav je time doveden u paradoks jer je ravnateljima ustanova i liječnicima postalo racionalno obavljati što manje zahvata jer tako smanjuju troškove svojih ustanova. Sustav koji je postavljen na način da mu je bolje bez pacijenata nije dobar za Hrvatsku, posebno nije dobar za pacijente na koje se gleda kao na trošak - stoji u pismu HZZO-a u kojem se tvrdi kako je upravo izlazak iz državne riznice početak rješavanje ovih problema.
- Bismarckov sustav je u načelu vrlo jednostavan: tamo gdje se građani kvalitetno liječe, tamo će sustav usmjeriti sredstva. Financiranje je čvrsto vezano uz rad i kvalitetu. To dovodi do zadovoljstva pacijenata, potiče marljive liječnike i na optimalan način usmjerava ukupnu masu sredstava građana za zdravstvo. Bitno je istaknuti da HZZO, dok je unutar državne riznice, ne raspolaže svim sredstvima koja su mu kao izvor prihoda definirana u Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju, odnosno ukupna sredstva u riznici su u pravilu redovito manja od onih koji bi zdravstvu pripadali po navedenom zakonu.
Nema novca za tekuće troškove
HZZO trenutno u proračunu za 2014. raspolaže s 23,1 mlrd. kuna, od čega se 1,4 mlrd. kuna odnosi na dopunsko zdravstveno osiguranje, a 3,2 mlrd. kuna su osigurane za nastavak sanacije naslijeđenih i novostvorenih obveza. Preostala sredstva od 18,5 mlrd. kuna (a koja su prije rebalansa u travnju bila veća za 710 mil. kn) ponovno neće biti dovoljna za sve tekuće troškove, što znači da će sustav sam od sebe ponovno stvarati nove dugove. To se i vidi, ponajprije u bolničkom sustavu prvih devet mjeseci ove godine. Za 2015. HZZO procjenjuje da bi iz obveznog zdravstvenog osiguranja trebalo osigurati 20,7 mlrd. kuna. Zajedno s dopunskim osiguranjem za koje građani uplate 1,4 mlrd. kuna, potrebna raspoloživa sredstva iznosila bi 22,1 mlrd. kuna. Dakle, taj je iznos za milijardu kuna manji od onog za 2014. (23,1 mlrd.), a istovremeno omogućuje pokrivanje stvarnih troškova sustava, stoji u ovom pismu javnosti. No, protivnici izlaska iz državne riznice tvrde kako ono nije rješenje jer je HZZO fakturiranje novca ustanovama po učinku mogao obavljati i sada sankcioniranjem onih koji nemaju normu ili šalju lažne fakture. No, HZZO to do sada nikada nije učinio, već 23 godine bolnicama isplaćuje tzv. povijesne limite koliko god one radile.
Nefreteta Z.EBERHARD
boris lalovac i siniša varga ne popuštaju u pregovorima
O izdvajanju HZZO-a iz riznice uoči dovršetka rebalansa proračuna razgovaraju ministar financija Boris Lalovac i ministr zdravlja Siniša Varga. Potpredsjednik Vlade Branko Grčić jučer je potvrdio da je o toj temi bilo riječi i na sjednici Vlade, no nije želio prognozirati hoće li biti jači argumenti Lalovca koji traži ostanak HZZO-a u proračunu, ili Varge koji traži izlazak iz riznice. “Podržat ću izdvajanje ako je riječ o strukturnoj reformi, no ako je to samo tehničko izdvajanje 20 milijardi s računa na račun, onda će mi se morati objasniti gdje je tu strukturna reforma”, rekao je ministar financija. “U Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju stoji da HZZO izlazi iz riznice 1. siječnja 2015.”, rekao je Varga u svezi s mogućnosti, koju je spominjao Lalovac, da se još jednom odgodi izlazak HZZO-a iz riznice, osim ako se strukturnim mjerama u zdravstvu dodatno ne uštedi oko milijardu kuna. “Promjena načina financiranja bolnica, primjena masterplana i objavljivanje rezultata kvalitete tri su mjere koje bolnički sektor godišnje stoje deset milijardi kuna. One će donijeti velike uštede i racionalnije korištenje novca za zdravstvo”, rekao je Varga. No, na kraju, što god oni dogovore, posljednja će riječ biti ona premijera Zorana Milanovića, koji je nedavno rekao: "Na tome smo radili mjesecima, prilagodili smo i zakon tome, sada čekam da se ministar zdravlja i ministar financija dogovore."
Kako će se izlazak iz riznice odraziti na pacijente?
O izlasku HZZO-a iz državne riznice svoje mišljenje ima i Hrvatska udruga za promicanje prava pacijenta. “Argumenti za izlazak , koje je do sada iznio ministar Varga djeluju vrlo razumno i razložno. No, mi nismo ekonomski stručnjaci da možemo znati što će to značiti za državu, a ni kako bi se takav izlazak sutra mogao odraziti na pacijente. To bi u načelu trebala biti dobra stvar da se ljudi nauče da ne mogu trošiti ono što nemaju. U konačnici to bi omogućilo ulazak privatnim osiguravateljima na naše tržište i to s ponudom bazičnog osiguranja. Žalosno je da sada ministar Lalovac novcem za zdravstvo krpa ostale proračunske rupe, ali i da HZZO traži način kako da uštedi, a istovremeno ima višak od 2200 zaposlenih, na čije plaće mjesečno trošimo najmanje 20 milijuna kuna”, upozorila je mr. sc. Đula Rušinović Sunara, predsjednica Udruge.
23,1
milijarda kuna novac je kojim HZZO trenutno raspolaže u proračunu za 2014.
20,7
milijardi kuna trebalo bi iz obveznog zdravstvenog osiguranja osigurati za HZZO u 2015. godini