Europska mljekarska asocijacija (EDA) objavila je kako se u 2014. godini očekuje značajan porast proizvodnje u Europi.

Budući da će do kraja ožujka 2015. godine doći do ukidanja proizvodnih kvota za mlijeko, a s obzirom na povećanu proizvodnju mlijeka u EU te našu situaciju u mljekarstvu, to je vrlo zabrinjavajuće za naš mljekarski sektor jer europski proizvođači već dramatično povećavaju proizvodnju te će svoje proizvode morati negdje plasirati.

Smatra to predsjednica Udruge hrvatskih otkupljivača i prerađivača mlijeka CroMilk Rašeljka Maras, koja navodi kako toj problematici ne pridonosi ni trenutna situacija s jednogodišnjim sankcijama Rusije prema EU zemljama.

- Viškovi koji su trebali završiti na ruskom tržištu moraju se negdje plasirati, a vrlo je vjerojatno da će dio viškova završiti i na našem tržištu, što će se negativno odraziti na domaći mljekarski sektor – proizvodnju i preradu mlijeka. Dodatno je zabrinjavajuća činjenica da smo napokon, nakon dvije godine, uspjeli dovesti našu proizvodnju na farmama u plus, a svaki dodatni potres na tržištu to može ponovno ugroziti - kaže Rašeljka Maras.

Maras podsjeća i na činjenicu (a o čemu smo već pisali) da je od ulaska naše zemlje u EU dramatično porastao uvoz gotovih proizvoda od strane trgovačkih lanaca.

- Jeftiniji strani proizvodi ugrožavaju domaći mljekarski sektor, radna mjesta u čitavoj industriji, ali i primarnoj proizvodnji. Želimo li osigurati konkurentnost i rast domaće proizvodnje mlijeka, potrebno je sustavno ulagati u primarni sektor (farmere) te uvođenje niza hitnih mjera: reprograme kredita, dostupnost zemljišta, redovite isplate poticaja, povećanje likvidnosti i smanjenje troškova farmera.

Hrvatska je dio EU i otvorena je mljekarskim proizvodima za ostalih 27 članica EU, ali i proizvodima iz Srbije. Procjenjuje se da će proizvodnja mlijeka u EU u 2014. godini biti oko 157 mlrd. kg, što je za oko 2,5 posto više od 2013. godine, a od toga se u mljekarama otkupi i preradi 145,3 mlrd. kg mlijeka. Uz to, moramo znati da će zbog zabrane izvoza na rusko tržište, na tržištu EU ostati između četiri i pet milijardi kilograma mlijeka, koje se izvozilo u Rusiju - kaže Rašeljka Maras, te dodaje kako pozicija domaćeg mljekarskog sektora trenutno nije dobra.

- Proizvodimo ispod vlastitih potreba. Ključ je u postavljanju nacionalnih prioriteta, strategije mljekarstva i ostalih institucionalnih okvira koji ovom sektoru na nacionalnoj razini daju značaj. Potrebno je povećati konkurentnost primarne proizvodnje podizanjem stočnog fonda i aktiviranjem objekata koji nisu u funkciji, reprogramiranje HBOR kredita, povećanje likvidnosti kroz redovito isplaćivanje poticaja te hitno rješavanje pitanja zemljišta i smanjenje troškova poljoprivredne proizvodnje.

Danas imamo 35 tisuća praznih ležećih mjesta u koje je utrošeno oko 200 milijuna eura i primarna mjera mora biti popunjavanje tih kapaciteta. Bez krava nema mlijeka. Naši poljoprivrednici plaćaju PDV na potrošni materijal i inpute (stočna hrana, sjemenje, zaštitna sredstva i gnojiva) 25 posto, dok je u većini europskih zemalja definirana međustopa i iznosi od četiri do 11 posto što nije normalno. Nije dovoljno da industrija ulaže napore u obnovu primarne proizvodnje i razvoj čitavog sektora, to mora činiti i Ministarstvo poljoprivrede i ostale institucije u lancu.

I Krešimir Kuterovac, vlasnik tvrtke I@agra, nekadašnji ravnatelj Hrvatskog stočarskog centra i inicijator osnivanja laboratorija za kontrolu kvalitete mlijeka u Križevcima te odličan poznavatelj ovog sektora, smatra da će ukidanje kvota za mlijeko pridonijeti novom impulsu proizvodnje mlijeka u zemljama sjeverne i središnje Europe.

- Te su zemlje i danas najkonkurentnije na tržištu EU, a iza sebe imaju i moćne prerađivačke industrije dok će južni dio EU koji je i danas nekonkurentniji doći pod udar povećane proizvodnje. Ako potrošnja mlijeka značajnije u svijetu ne poraste, a s obzirom na globalno stanje gospodarstva to nije za očekivati bar kratkoročno, cijena mlijeka će u EU biti niža, a samim time na udar će doći nekonkurentnija proizvodnja. Trenutačno stanje domaćeg mljekarskog sektora nije baš obećavajuće. Ako se ozbiljnije analiziraju podatci iz mljekarskog sektora, da se zaključiti da je stanje teško - kaže Kuterovac.

- Proizvođači i preradivači mlijeka, trgovački lanci, potrošači i država sudjeluju u mljekarskom biznisu i svaka je karika jakio važna. Valja navesti da Hrvatska još pati od posljedica tranzicije i divljeg prelaska u kapitalizam, koje su najočitije u dijelu funkcioniranja tržišta. Tržište posebno u proizvodnji, preradi i trgovini mlijeka i mliječnih proizvoda ne funkcionira uvijek na zdravim i fer principima. Trgovački lanci danas vladaju kanalima prodaje, osim malog dijela koji se prodaje direktno potrošačima, prerađivačka industrija glavninu sirovina nabavlja u Hrvatskoj, a proizvođači su ovisni o prerađivačima. Mljekare i proizvođači svoj opstanak mogu ostvariti jedino zajedničkim radom i razumijevanjem problematike poslovanja na jednoj i drugoj strani. Stoga je bitno dugoročno povezivanje i fer odnosi medu njima, kaže Kuterovac.

Kuterovac drži i da su trgovački lanci u povoljnijoj poziciji pogotovo sada kada imamo zajedničko tržište i kada je ponuda proizvoda na njemu velika, te se uvozom vrlo lako može zamijeniti bilo koji hrvatski proizvod.

- Ovu polugu trgovački lanci često koriste kako bi pritiskali prerađivačku industriju, ponekad i neopravdano snizujući cijene proizvoda. Sve ovo skupa ima učinak nestabilnosti na sektor, a nesigurnost sustava se i širi jer se ne grade partnerski odnosi. Tako da je ključno unaprijediti cijeli sustav, urediti pravila ponašanja te izgraditi partnerske odnose, a nakon toga predstoji nam težak rad na konkurentnosti svake karike sustava. Najbolji primjer kako nam je sustav krhak vidjet će se na posljedicama Putinove zabrane uvoza mliječnih proizvoda, dio viška EU proizvodnje završit će na našem tržištu i to po "damping" cijenama, cijene proizvoda u Hrvatskoj past će puno više nego primjerice u Njemačkoj, koja je jedan od najvećih proizvođača, pa se pitam kako ako imamo ista pravila i zajedničko tržište - zaključuje Kuterovac.